Liječnici i nutricionisti neprekidno naglašavaju važnost svakodnevnog ispijanja minimalno dviju litara vode. To u Hrvatskoj još uvijek ne predstavlja problem jer se nalazimo na petom mjestu liste europskih zemalja s iznimnim vodnim bogatstvom.
Gledano na globalnoj razini, zauzimamo 42. mjesto koje smo zaslužili zbog devet milijardi kubika vode na godišnjoj razini. Imamo i još jednu prednost, a to je da Hrvatska ima najbolje pokazatelje održivosti vodnih resursa.
Jedno od Eurostatovih izvješća pokazuje da na jednog stanovnika dolazi 26 tisuća kubičnih metara vode godišnje obnovljive pitke vode, ali i da straha da će se taj odnos promijeniti – nema. Hrvatska se, uz Bugarsku i Mađarsku također svrstava i među zemlje koje imaju najveće vanjske priljeve vode među zemljama članicama Europske unije.
Govorimo, dakle, o količinama koje se kreću između 90 i 110 milijardi kubika vode godišnje. Uz sve navedeno, još smo i skromni u potrošnji. Naime, za javnu se vodoopskrbu koristi tek dva posto što ostavlja dovoljno prostora za razvoj djelatnosti baziranih na vodi. Prilika je bezbroj – od hidroenergetike, turizma te flaširanja i brendiranja mediteranske izvorske pitke vode na domaćem i stranim tržištima.
S obzirom na ovakvo nacionalno blago jedan od strateških ciljeva postavljenih za budućnost jest očuvanje dovoljnih zaliha čiste vode i za buduće generacije. Hrvatska ima kvalitetan zakonski okvir upravljanja vodama, usklađen sa europskim direktivama.
Prema Zakonu o vodi za ljudsku potrošnju (NN 56/2013) vodom koja je prikladna za korištenje definira se sva voda koja je u svojem izvornom stanju ili nakon obrade namijenjena za piće, kuhanje, pripremu hrane ili druge potrebe kućanstava, neovisno o njezinom porijeklu te neovisno o tome potječe li iz sustava javne vodoopskrbe, iz cisterni ili iz boca odnosno posuda za vodu.
Prema istom izvoru, zdravstveno ispravnom vodom za ljudsku potrošnju smatra se voda koja ne sadrži mikroorganizme, parazite i njihove razvojne oblike u broju koji predstavlja opasnost za zdravlje ljudi, te koja ne sadrži štetne tvari u koncentracijama koje same ili s drugim tvarima predstavljaju opasnost za zdravlje ljudi.
Jedan od parametara koji se uzimaju u obzir pri procjeni svojstava vode je i njena tvrdoća. Radi se o količini minerala kalcija i magnezija, odnosno njihovih soli sadržanih u određenoj mjernoj jedinici koja se testira. Takve vode nisu štetne za ljudsko zdravlje kojem je magnezij neophodan za normalno funkcioniranje, ali ‘tvrde’ vode stvaraju probleme u kućanstvu, bilo da je riječ o kuhinji ili kupaonici jer se mogu stvoriti naslage kamenca koje otežavaju rad kućanskih aparata (perilica rublja i posuđa, bojlera, aparata za kavu, itd) i slavina.
– Teško je jednoznačno odrediti u kojem dijelu Republike Hrvatske je voda manje ili više tvrda, radi se o šarolikim rezultatima. Jasno je da tamo gdje je veća prisutnost vapnenačkih izvora voda je tvrđa, kao i na području grada Zagreba i okolice ili Dalmacije.
No, nipošto, kako se nekad smatra, tvrda voda nije štetna za ljudsko zdravlje već problem nastaje u kućanstvima gdje se zbog toga stvara kamenac – pojašnjeno je iz Odjela za kontrolu zdravstvene ispravnosti voda i vodoopskrbu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Važno je naglasiti kako se ne radi o zagađenju ili onečišćenju vode. Nadalje, tvrdoća vode izražava se pomoću nekoliko mjernih jedinica od kojih je najzastupljenija stupanj tvrdoće – koji opet može biti njemački, engleski i francuski. Najzastupljeniji je njemački stupanj, odnosno tvrdoća vode mjerenja prema količini kalcijeva oksida (CaO) u jednoj litri – 10 mg/l. Tvrda se voda obično nalazi u terenima u kojima ima puno karbonata, a ukupna vrijednost ovisi i o vremenu zadržavanja vode u podzemlju kao i geološkom sastavu tla kroz koje prolazi.
Prirodna raznolikost i različitost tla tako je uvjetovala i drugačija svojstva pitke vode diljem zemlje, ali je još jedan od detalja zbog kojih Hrvatsku možemo smatrati jednom od najatraktivnijih zemalja svijeta.
>> Pranje rublja je normalni dio života, no rasipanje vode ne treba biti
Prodat ćemo svu vodu strancima, i još ćemo biti u dugu, eto to nam je sigurna budućnost!