U ukupnoj bilanci državne imovine, na desetak rezidencijalnih objekata
ne otpada najveća vrijednost, no ipak se tretiraju na poseban način.
Rezidencije na Brijunima, Hvaru i Lapadu smatraju se reprezentativnom
državnom imovinom. I stranim su državnicima i drugim protokolarnim
gostima te rezidencije zanimljive.
Vladina odluka
Znalo se dogoditi da državnik odbije ponudu hrvatskih domaćina za
smještaj u rezidenciji u Visokoj ulici te da po vlastitom izboru
odsjedne u nekom zagrebačkom hotelu.
Ali u rezidencije na jadranskoj obali svi vole ići kažu u
Vladinim službama kojima je povjerena briga za taj segment državne
imovine.
U srpnju 2004. godine posebnom je Vladinom odlukom uređeno tko se smije
koristiti rezidencijama. Prvenstvo korištenja rezidencijalnih objekata
za osobne i službene potrebe ima predsjednik Republike Hrvatske, kaže
se u toj odluci, dok se ostali državni dužnosnici mogu rezidencijama
koristiti samo za službene potrebe. I krug je dužnosnika koji imaju
pristup rezidencijama uzak. Uz predsjednika države, to su predsjednici
Sabora i Vlade te Ustavnog i Vrhovnog suda. Šef Sabora i premijer mogu
zahtijevati da se korištenje dopusti i drugim dužnosnicima Sabora,
odnosno Vlade.
Tako je bivši ministar vanjskih poslova Miomir Žužul svojedobno u
jednoj od brijunskih rezidencija ugostio desetak kolega ministara iz
drugih zemalja. A pred ljeto prošle godine, kad je na Brijunima
završila sjednica hrvatske i slovenske vlade, u jednoj od rezidencija
za goste priređen je koktel.
Za razliku od drugih objekata na Brijunima koji se skupo iznajmljuju
(jedan dan u vili pod upravom brijunskog Nacionalnog parka stoji i
tisuću eura), državne rezidencije nisu u komercijalnoj uporabi. Država
zasad u tom businessu nema nikakve zarade, osim ako se ne računaju one
posredne, iz promotivnih učinaka ugošćivanja utjecajnih ljudi iz sfere
politike.
Spomenuta Vladina odluka kaže da troškove korištenja snosi ono tijelo
državne uprave čiji se dužnosnik koristi rezidencijom, ali
pojednostavnjeno rečeno, tu država valjda plaća sve osim Mesićeva
privatnog ljetovanja u Vili Kovač na Hvaru. Država se susreće i s
velikim troškovima održavanja. U listopadu 2003. godine Vlada je iz
proračunskih zaliha za hitne intervencije na Bijeloj vili odobrila oko
500 tisuća kuna. Prošle je godine na održavanje rezidencija otišlo oko
četiri milijuna kuna. Na jednoj je zgradi trebalo sanirati krov, na
drugoj terase što su prokišnjavale, a na Vangi su sanirani krov i
terasa te je zamijenjena trula stolarija. Uz Brijunku je riješena
septička jama i instalirana rasvjeta.
Bez videonadzora
No, koliko se može doznati, ni do danas nije pronađen novac za
odgovarajući videonadzor iako je riječ o takozvanim štićenim objektima.
Za svaku se rezidenciju brine jedna domaćica, što znači da red treba
održavati na prostoru od 1500 do 2000 četvornih metara. Na brijunskim
su rezidencijama zaposleni i jedan smetlar, jedan podvornik, dva
radnika u vinogradu i dva vrtlara koji održavaju više od 100 tisuća
četvornih metara površine pod parkovima...
Da bi se rezidencije održavale i u svakom trenutku bile u "punom
sjaju", za državu je to prevelik izdatak, a istodobno je premalo i
novca i ljudi. Jednu će rezidenciju, Vilu Lapad u Dubrovniku, država u
postupku denacionalizacije možda izgubiti. Neki objekti (Dvorac
Tuškanac i Lukovo Šugarje, na primjer) izvan su uporabe. Zato se oko
državnih rezidencija množe ideje o izdvajanju bar nekih objekata na
Brijunima za komercijalnu upotrebu. Neke rezidencije mogle bi se, s
obzirom na položaj, povijesno značenje lokacije i ekološke vrijednosti,
iznajmljivati za velik novac probranim gostima koji si to mogu
priuštiti, a koji neće uništavati inventar i same objekte.
U Titovim rezidencijama još je puno autentičnog interijera iz 60-ih
godina, puno je vrijednih umjetnina, a čuva se navodno čak i kupaći
kostim nekadašnje prve dame, Titove supruge Jovanke. Ali još se ne
razmišlja o tome da se unovči i danas prisutna znatiželja prema Titu i
njegovu načinu života, kao što su to odavno učinili recimo Britanci,
pripustivši turiste i u kraljevske odaje. Jasno, uz naplatu ulaznica,
kojima bi se financiralo i održavanje i potrebno osiguranje.
Vila Lapad pred sudom
Vladina rezidencija u Dubrovniku, Vila Lapad, vjerojatno će opet otići u privatne ruke i sa sobom odnijeti mnoge tajne svojih povremenih stanovnika iz svjetske politike. Tu je, primjerice, s veseljem odsjela europska parlamentarka i velika zagovornica Hrvatske Doris Pack. Predsjednik Mesić navraćao je u Vilu Lapad za svetkovine Svetog Vlaha i Duborovačkih ljetnih igara.* No, prije nekoliko godina na adresu mjerodavne državne institucije došao je zahtjev za povrat Vile Lapad privatnom vlasniku. Vila je svojedobno oduzeta obitelji Banac. Vlasnik je umro, umrla je i njegova supruga, ali sada njezin drugi suprug traži da mu država vrati vrijednu nekretninu. Prema nekim, doduše neslužbenim informacijama, slabi su izgledi da država zadrži taj objekt pa se u njega vrlo malo ulaže.
Propuštaju brijunske terase
Na brijunskim je otocima ukupno pet objekata u mjerodavnosti Vladinih službi za državnu imovinu. Za smještaj gostiju koriste se Bijela vila, Brijunka i Jadranka. Kuća na otočiću Vanga ima samo jednu spavaonicu (uz dva salona i veliki dnevni boravak) pa se ne koristi za dulji smještaj, već samo za kupanje i boravak danju. Vanga je zanimljiva i zbog vinograda i strojobravarske radionice, kojima se bavio bivši jugoslavenski predsjednik Tito. Lokacija Kaštel sa 11 apartmana izvan je ograđenog prostora u kojem su Bijela vila, Brijunka i Jadranka te se koristi, primjerice, za službenike protokola. Država u te objekte stalno ulaže kako bi ih zaštitila od propadanja pa trenutačno na popravak čekaju jedna terasa što prokišnjava i stupovi od bračkog kamena koji puca.
Mesićevo ljetno odredište
Vila Kovač na otoku Hvaru ljetno je boravište predsjednika države Stipe Mesića. Šef države jedina je osoba, prema Vladinoj odluci o načinu i prvenstvu korištenja rezidencijalnih objekata, koja smije rezidencije koristiti ne samo za službene nego i za osobne potrebe. Ako bi u istom trenutku na isti objekt reflektiralo više dužnosnika, Mesić bi među njima po položaju dobio prvenstvo. Mesić nikad ne ljetuje na Brijunima ni u Dubrovniku. Oni koji su boravili u hvarskoj vili njenu su unutrašnjost opisali kao razmjerno skromnu s obzirom na to da se ubraja u državne rezidencije.
