Bez obzira na to što će riječ "prilagodba" postati najčešći termin u
političkom i ekonomskom rječniku Hrvatske, postoji jedan važan segment
života u hrvatskom pristupanju Europskoj uniji kojemu neće trebati
nikakva prilagodba. Riječ je o cijenama i troškovima života jer je
Hrvatska i sada u skupini skupljih europskih država pa će njezini
građani, barem u jednom dijelu, biti pošteđeni šoka.
Skupoća je prednost
Osnovne prehrambene namirnice, kao što su meso, suhomesnati proizvodi,
gotova hrana te voće i povrće tek su 10 do 20 posto ispod cijena u
državama europske petnaestorice, a u isto vrijeme prihodi građana dva i
pol puta niži su od tamošnjih. Pokazao je to u svom istraživanju o
sukladnosti cijena u Hrvatskoj i EU analitičar Ekonomskog instituta
Danijel Nestić, koji smatra da je skupoća naša trenutačna prednost jer
neće postojati velika potreba za prilagodbom cijena u nekoliko važnih
područja života: prehrane, odjeće i obuće, usluga, pokućstva i
prijevoza, gdje su cijene dogurale na 75 do 81 posto prosječnih cijena
u 15 najskupljih država EU. Kad bi se u EU prosjek uvrstile i nove
članice, na mnogim bi se segmentima izravnali. Kako prosječna hrvatska
obitelj raspolaže sa 70-ak tisuća kuna na godinu, prema dvjestotinjak
tisuća kuna u EU 15, utješno je barem to što nam neki važni životni
troškovi neće rasti. Baš zato što je skupa, hrvatski građani sada na
prehranu troše trećinu svojih prihoda, dok je taj udio u ukupnim
troškovima EU građana oko 10 posto.
Neće biti zaliha
Uoči hrvatskog ulaska u EU, trgovci neće morati stvarati zalihe jer
Hrvati neće poharati dućane kao što su to učinili Mađari, Česi i
Slovaci. No postoji jedno područje a to su cijene komunalnih
usluga, prirodnih resursa i energenata, kao što su struja, plin, mazut
ili voda u kojem se očekuju znatne korekcije cijena. Zbog
utjecaja države na određivanje cijena komunalnih usluga i energenata,
troškovi stanovanja u Hrvatskoj bitno su niži nego u EU. U nas režijski
troškovi pojedu 13 posto prihoda kućanstava, a u EU 22 posto, pa je to,
upozorava Nestić, jedan od segmenata gdje bi moglo doći do korekcija
cijena. Nestić ne očekuje da će se naši izdaci za režije odmah
udvostručiti u strukturi troškova, ali u jednom duljem razdoblju
postojat će stalni pritisak na cijene. Energenti će sigurno
poskupljivati, samo se nadamo da će taj rast biti sporiji od rasta
plaća dodaje Nestić.
Porezni sustav kao i u Uniji
Promjena će biti pošteđen i hrvatski porezni sustav koji je u glavnim odrednicama sukladan europskoj praksi i zakonodavstvu. Nitko ne traži ukidanje više stopa PDV-a, nego se tu i tamo spominje potrebe da se smanji broj stopa. Slično je i s porezom na dohodak, jer u starim članicama postoji više stopa, dok su neke nove na svoju ruku uvele jednu stopu. Manje korekcije očekuju se jedino u segmentu trošarina koje se uglavnom odnose na naftu i cigarete.