11.12.2018. u 08:20

Visoki predstavnici za vrijeme svog mandata nisu krili nenaklonost prema Hrvatima

Još prije izbora procurila je vijest kako je angažirano nekoliko lobističkih skupina koje na različite načine ušutkavaju Hrvate s obje strane granice, a u cilju uspostave unitarne BiH. Za taj projekt pridobile su mnoge svjetske moćnike, a i pojedine javne osobe u Hrvatskoj. Na ruku im ide komplicirani izborni sustav. Lako ga je interpretirati u njegovoj suprotnosti. Kako ga nitko ne razumije, svi povjeruju da su prijevare baš po zakonu.

Ponajviše su za kaotično stanje u BiH “zaslužni” visoki predstavnici. Prije Valentina Inzka bilo ih je šest. Manje-više svi su iza sebe ostavljali lošije stanje. Svaki od njih uzeo je Hrvatima barem dio njihovih prava. Nasljednici su “otimačinu” legalizirali. Kada su uvidjeli da bi se mogla istina razgolititi i njima isporučiti povijesni račun, udružili su se u obrani svoje “misije”.

Carl Bildt, Paddy Ashdown i Christian Schwarz-Schilling u pismu šefici europske diplomacije Federici Mogherini ocijenili su nedopustivim to što službeni Zagreb zaštićuje svoje sunarodnjake. Hrvatska je odbacila njihove navode i optužila ih da su oni djelomično krivi što hrvatski narod nije jednakopravan s bošnjačkim i srpskim. Slično su reagirale i hrvatske stranke iz BiH. Ustvrdile su da je polemiziranje trojice bivših visokih predstavnika oko tumačenja dijelova odluke Ustavnog suda narativom i kvaziargumentacijom istovjetno izjavama pojedinaca iz sarajevskog velikobošnjačkog političkog kruga. Uostalom, o njihovu pismu jučer nisu ni raspravljali ministri vanjskih poslova EU-a, iako se i za to lobiralo.

Visoki predstavnici za vrijeme svog mandata nisu krili nenaklonost prema Hrvatima. Carl Bildt je zbog Bljeska i Oluje tražio vojnu intervenciju UN-a i NATO-a protiv Hrvatske, a sve u funkciji preživljavanja tzv. SAO Krajine. Paddy Ashdown nametnuo je protuustavni mostarski statut po kojem glas Bošnjaka vrijedi višestruko više od glasa Hrvata. On je autor izmišljene “Tuđmanove salvete” koja je služila kao “dokaz” za mit o podjeli BiH između Tuđmana i Miloševića i argument za tezu o agresiji RH na BiH. Za vrijeme mandata smijenio je legalno izabrane hrvatske političare, uključujući i Dragana Čovića s dužnosti člana Predsjedništva BiH. Čović je na sudu dokazao nevinost, a Ashdown se nije ni ispričao.

Međunarodni i pojedini hrvatski borci za rušenje vlastitog naroda vjerojatno su ostali začuđeni reakcijom Hrvatske koja se ovaj put nije preplašila prijetnje stranih i domaćih “umirovljenika”. Plenković je žestoko odgovorio da neće popustiti i napravio zaokret na ranije politike koje su oskvrnule hrvatsku poziciju u BiH.

Sutrašnja rasprava u Saboru mora potvrditi da Zagreb ima suvereno pravo zaštititi “mlađeg brata” kojega se sustavno diskriminira. Na to je obvezan i zbog potpisa u Washingtonu, Daytonu i Parizu. Prigovori o miješanju u unutarnje stvari BiH tendenciozni su jer stižu od pojedinaca lobista koji osobne interese skupo naplaćuju, a istodobno žele prikriti vlastite grijehe počinjene nad Hrvatima, ali i samom državom, kojom i zbog njih legalno upravljaju stranci. Svima je to dopušteno, osim Hrvatskoj. Zato sutrašnja rasprava u Saboru mora jasno artikulirati hrvatsku poziciju u BiH.

Pogledajte raspravu Komšića i Silajdžića o predstavljanju Hrvata u BiH:

Ključne riječi

Komentara 16

Avatar BuzzLightyear
BuzzLightyear
12:44 11.12.2018.

Osuđeni ratni zločinac Rasim Delić, general zločinačke tzv Armije Bih, osuđen je za osnivanje i zločine mudžahedinskih brigada. Međutim, osuđen je na samo 3 godine jer su zapovjednici mudžahedina svjedočili da su izravno naredbe dobivali od bAlije Izmetbegovića, babe od Bakira.

OK
okolo
13:03 11.12.2018.

što se čudit navedenoj polugospodi, vesna i drugarice još su zešce...

SI
sidzim
17:44 11.12.2018.

Zašto se čudimo njihovim izjavama i dopisu koji su poslali. Od početka njihovog djelovanja oni su protiv države Hrvatske kao takve. Hrvatska mora snažno stati iza interesa hrvatskog naroda u BiH.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije