Slovački premijer Robert Fico ustrijeljen je danas više puta u pokušaju atentata koji je šokirao zemlju i Europu. Osumnjičenik za pokušaj atentata odmah je svladan i priveden, a slovačke novine Dennik N pišu da se radi o 71-godišnjaku iz grada Levice. O motivima napadača do zaključenja ovog teksta nije se saznalo ništa. Slovački je premijer upucan ispred dvorane gdje je održavan vladin sastanak u gradu Handlovi. Helikopterom su ga prevezli u bolnicu gdje je podvrgnut operaciji. Poslijepodne je Ficov službeni Facebook profil objavio je da se premijer nalazi u životnoj opasnosti.
Do pucnjave je došlo kada je 59-godišnji Fico stigao ispred kulturnog centra kako bi se rukovao s okupljenima. Zatim ga je napadač ustrijelio. Svjedokinja je slovačkom mediju Dennik N rekla da je čula tri ili četiri pucnja i vidjela Fica kako pada na tlo. Vidjela je i rane na njegovoj glavi i prsima.
Video snimljen u Handlovi, gradu koji se nalazi 180 kilometara sjeveroistočno od prijestolnice Bratislave, prikazuje kako je više muškaraca pohrlilo svladati osumnjičenika. Slovačka predsjednica Zuzana Čaputova rekla je da je šokirana "brutalnim i nemilosrdnim" napadom na premijera te mu je zaželjela brzi oporavak. Svjedoci su rekli Reutersu da su vidjeli kako je ispaljeno više metaka i da je policija svladala muškarca. Zatim su prisutne sigurnosne službe muškarca prisilile na ulazak automobil i odvezle ga.
Politička je situacija u Slovačkoj naelektrizirana, a između vlade i oporbe javljaju se tenzije već neko vrijeme. Vladu čine Ficovi populisti, kako iz njegove ljevičarske stranke Smer, tako i neki zastupnici desnice, dok su u oporbi uglavnom centristi. Desničarski političar i bivši šef parlamenta Andrej Danko optužio je novinare za pokušaj ubojstva. Odmah nakon pucnjave u državnom parlamentu u Bratislavi izbile su tenzije. Richard Glück iz Ficova Smera ušao je u dvoranu te je vikao na opozicijske zastupnike da su oni krivi i odgovorni. Ministrica kulture Martina Šimkovičová rekla je da je pokušaj atentata rezultat mrzilačke politike opozicije.
S druge strane, mnogi su političari neslaganja ostavili po strani. Opozicionar i bivši premijer Igor Matovič rekao je da je Robert Fico njegov dugogodišnji politički oponent. - No, to je politika. Kao ljudsko biće, želim mu brzi oporavak i duboko osuđujem svako nasilje. Ne možemo ništa riješiti šakama i strijelama u politici. Molim vas, hajmo se ponašati ljudski – rekao je Matovič.
Zamjenik premijera Richard Raši iz stranke Glas, koalicijskog partnera Smera, nazvao je pokušaj atentata na Fica "potpuno neprihvatljivim". - Želim premijeru brzi oporavak, neka se od ovog oporavi što prije može. Ponavljam, ovo ne pripada u demokratsko društvo, u bilo koje društvo, da netko svoje probleme rješava na ovaj odvratan način – rekao je Raši. Neki su zastupnici oporbe zatim molili svoje kolege da se međusobno ne okrivljavaju za to što se događa.
Budući predsjednik države Peter Pellegrini koji je pobijedio na nedavnim predsjedničkim izborima, i čeka inauguraciju 15. lipnja kako bi postao šef države rekao je da je "atentat na premijera prijetnja svemu što predstavlja slovačka demokracija". - Zgrožen sam kamo može odvesti mržnja prema drugačijem političkom mišljenju. Ne moramo se slagati sa svime, ali postoje mnogi legalni i demokratski načini za izražavanje svog neslaganja. Izrazimo li svoje političke stavove pištoljima na trgovima, a ne na biralištima, prijetimo svemu što smo zajedno izgradili tijekom 31 godine slovačkog suvereniteta – rekao je Pellegrini.
Prema izvješćima slovačkih medija, ako je premijer zbog zdravstvenog stanja spriječen obavljati svoju dužnost na dulji period, morat će ga zamijeniti netko od četvero potpredsjednika vlade. Za tu namjenu Slovačka ima poseban zakon. Dennik N špekulira da bi logično bilo da dužnosti premijera privremeno preuzme ministar obrane i potpredsjednik vlade Robert Kaliňák zato što je također član glavne vladajuće stranke Smer.
Robert Fico je kontroverzna i vrlo utjecajna ličnost slovačke politike. Nakon pobjede na prošlogodišnjim izborima i uspona na mjesto premijera, Fico je postao jedan od najspominjanijih političara u Europi. Smatralo ga se bliskim ruskim stavovima, i protivi se isporukama oružja za Ukrajinu te se zalaže za trenutačno otvaranje mirovnih pregovora između Kijeva i Moskve. Fico je ljevičar, socijaldemokrat, ali je usvojio i nacionalističke i populističke stavove, a protivi se i masovnim migracijama. Neki su ga međunarodni mediji, poput Deutsche Wellea, uspoređivali s hrvatskim predsjednikom Zoranom Milanovićem. Premijer je već bio od 2006. do 2012. te od 2016. do 2020. godine, i zatim se opet uspeo na politički vrh prošle godine.
CNN je o njemu pisao kao proruskom političaru. Kao i brojni drugi mediji diljem svijeta, i američki su još analizirali što će to značiti za Slovačku i odnos prema susjednoj, napadnutoj Ukrajini te za jedinstvo NATO-a i EU. Populistički premijer Robert Fico nakon pobjede na izborima radio je ono što je i najavljivao tijekom kampanje. Izjavljivao je da Ukrajina nije suverena država, nego je pod apsolutnom kontrolom SAD-a, te da u "Kijevu nema rata i život se odvija normalno". Protiv je članstva Ukrajine u NATO-u.
Rođen je 1964. godine u gradu Topoľčany u jugozapadnoj regiji Nitra. Otac mu je bio rukovatelj viličarom, a majka prodavačica u trgovini cipela. Kao dječak sanjao je o tome da postane sportski novinar, arheolog ili – političar. Završio je gimnaziju i upisao se na Pravni fakultet Sveučilišta Comenius u Bratislavi, u tadašnjoj Čehoslovačkoj. Profesori su ga hvalili, a jedan od njih, budući premijer Jozef Moravčík, opisao ga je kao "ambicioznog i vrlo samouvjerenog". Znao je slušati i bio vješt u debatama. Diplomirao je pravne znanosti i specijalizirao se za kazneno pravo. Doktorirao je s temom "Smrtna kazna u Čehoslovačkoj" i početkom 1990-ih otišao na studij na School of Slavonic and East European Studies u Londonu kao stipendist. S 38 godina stekao je zvanje izvanrednog profesora. Kad je o političkim svjetonazorima riječ, 1986. pridružio se Komunističkoj partiji Čehoslovačke, da bi nakon Baršunaste revolucije 1989. i pada komunističkog režima prešao u Partiju demokratske ljevice, nasljednicu Komunističke partije.
Prvi je put izabran za zastupnika u parlamentu 1992., a od 1994. do 2000. godine zastupao je Slovačku kao pravni savjetnik na Europskom sudu za ljudska prava. No izgubio je svih 14 slučajeva koje je vodio. Napredovao je zato u stranci u kojoj je 1998. izabran za potpredsjednika. Iste te godine kandidirao se za glavnog tužitelja, ali je njegova stranka podržala drugog kandidata, tvrdeći da je Fico – premlad. Kad je godinu dana kasnije stranka dotaknula dno, izašao je iz nje i jedno vrijeme djelovao kao nezavisni zastupnik. I prije formalnog izlaska, četveročlana grupa koju su činili Fico, njegov suradnik Frantisek Határ, politički strateg Fedor Flašík i medijska direktorica Monika Flašíková-Beňová, počela je maštati o osnivanju nove političke stranke lijeve orijentacije. Nastao je SMER koji je Fico isprva nazvao strankom trećeg puta. Nametnuo se kao vješt oporbeni političar koji je kritizirao nepopularne reforme desničarske vlade Mikuláša Dzurinde.
Fico se 2004. povezao s gotovo svim ljevičarskim strankama na političkoj sceni, uključujući svoju bivšu stranku, i osigurao si dovoljno glasova za prvi premijerski mandat. Formirali su koalicijsku vladu s Narodnom strankom Vladimíra Mečiara – Pokretom za demokratsku Slovačku i Slovačkom nacionalnom strankom, desničarskom populističkom strankom kojoj nije bilo mrsko istupati protiv Roma i Mađara.
Kad je vanjska politika u pitanju, Fico se usprotivio proglašenju neovisnosti Kosova koje je nazvao "velikom pogreškom". Kad je Donald Trump izabran za predsjednika SAD-a, komentirao je da bi to moglo potaknuti Europu da ojača svoju vojsku. Odbacio je plan Europske komisije o raspodjeli izbjeglica i ekonomskih migranata s Bliskog istoka i Afrike. "Sve dok sam ja premijer, obvezne kvote neće se provoditi na slovačkom teritoriju", rekao je. Povezivao je izbjeglice s terorizmom tvrdeći da "tisuće terorista i boraca Islamske države ulaze u Europu s migrantima". Izjavio je da "prate svakog pojedinog muslimana u Slovačkoj". Nastojao je ojačati odnose sa Srbijom i Rusijom. Optužio je Gruziju da je provocirala Rusiju uoči napada na Južnu Osetiju u rusko-gruzijskom ratu 2008.
Smatra da je aneksija Krima provedena u suprotnosti s međunarodnim pravom, no da ukrajinsko ponovno zauzimanje Krima neće zaustaviti rat. Osudio je rusku invaziju na Ukrajinu u veljači 2022., no kritičan je prema europskim sankcijama Rusiji tvrdeći da štete ruskom stanovništvu i Europljanima, a ne režimu Vladimira Putina. Zanimljivo je da je Fico 2008. Mađarsku označio kao potencijalnu prijetnju i upozorio na mađarskog desničarskog političara Viktora Orbána i njegovu stranku Fidesz, koju je nazvao "ekstremnom nacionalističkom strankom". Danas su on i Orbán u dobrim odnosima. Fico je 2022. više puta izjavio da su novinari "organizirana kriminalna skupina s ciljem razbijanja slovačke državnosti" pa je pozvao policiju da ih istraži. Tvrdio je da su korumpirani mediji opsjednuti njime i njegovom strankom koju žele uništiti.
Ma dajte molim vas... pa ovo nema nikakve logike. Fico je i sam bio protiv slanja oružja Ukrajini. Spočitavali su mu da je zapovjedio da se svakog muslimana u zemlji prati. Čak je prijetio da će staviti veto na ulazak Ukrajine u NATO. Fico slovi, uz Orbana i Vučića, kao Putinov čovijek... I sada da je kao prorus pucao na njega!?