U bitki s Vladom o proračunskoj projekciji za 2002. godinu mnogi su se zastupnici svih političkih boja ujedinili u jednom mišljenju: rodiljske naknade treba vratiti na razinu iz 2000. ili barem izjednačiti u visini naknada zaposlene i nezaposlene majke. Taj je zahtjev bio light motiv jučerašnje rasprave o Prijedlogu zakona o izvršenju državnoga proračuna, tehničkog akta koji se donosi svake godine paralelno s proračunom i utvrđuje visinu raznih naknada, osnovica i drugih financijskih prava.
Vlada je predložila da se i dogodine zadrže restriktivne rodiljske naknade utvrđene ove godine. Prema tome bi zaposlene majke i dalje dobivale 1600 kuna naknade za drugih šest mjeseci života svoje bebe. Toliku bi naknadu imale i zaposlene majke koje su rodile blizance, trojke i više djece do druge godine njihova života. Nezaposlenim majkama, pak, i dalje bi pripadala naknada 900 kuna. No, zastupnici oporbe traže da se nađe način povratka tih naknada na 2500 kuna za zaposlene i 1500 kuna za nezaposlene majke, te predlažu da se novac za to uzme od povećanih trošarina na pivo. I Odbor za financije, koji vodi Jadranko Mijalić (HSLS), zauzima se za povrat rodiljskih naknada na razinu iz 2000., dok se HSS i IDS zauzimaju za to da zaposlene i nezaposlene majke dobiju jednake naknade.
Platiše kao budale
Govoreći o izvršenju proračuna, HSP ističe problem koji povremeno izbija iz činjenice da su neki ministri i poduzetnici, pa navodi primjer Radimira Čačića čije su tvrtke dobile državna jamstva. Klub SDP-a zatražio je u tom kontekstu da Vlada što prije, možda i na ovu sjednicu Sabora, pošalje prijedlog zakona o sprečavanju sukoba interesa, koji bi sredio stvari tako da državni dužnosnici ne mogu biti optuživani za nešto za što subjektivno nisu odgovorni.
Sabor je jučer otvorio vrlo delikatnu raspravu o Prijedlogu zakona o dospjelim a nenaplaćenim porezima, carinama i doprinosima, kojim bi Vlada htjela srediti anarhiju nastalu zbog dugogodišnje financijske nediscipline brojnih poduzeća koja nisu plaćala davanja državi zbog raznih razloga, pa se dug do 31. prosinca 2000. popeo na 23,5 milijarde kuna. Zbog tog duga stečaj visi nad 20.000 poduzeća. Vlada je predložila da se dug oprosti onima koji su ga napravili do kraja "94., dok bi se onima koji dug nisu platili tijekom "95. smanjio 60 posto. Dužnicima koji su to postali između "95. i 2000. dug bi mogao biti reprogramiran, pod uvjetom da dostave perspektivan plan poslovanja i na temelju njega zatraže nagodbu. Oni koji ne bi mogli podmiriti ni dio duga završili bi u stečaju.
Glavna je zastupnička dvojba je li taj prijedlog pravedan i ne čini li budalama sve one koji su uredno podmirivali obveze, čak su zbog toga dizali kredite s kamatama 17 ili 18 posto, smanjivali plaće zaposlenima i minimalizirali razvojne planove. Koalicijski zastupnici podržali su koncept uvođenja financijske discipline i raščišćavanja gospodarske scene, ali i upozorili na to da se ovo može razmatrati s pitanjem ne krši li se ustavno načelo da se porezi moraju temeljiti na jednakosti i pravednosti.
Četvrtina duga nakon 3. siječnja 2000.
Klub HSP-a i HKDU-a protivi se poreznoj amnestiji, jer ako ju je koalicija već htjela napraviti, onda je to trebalo učiniti prije dvije godine. Ovako, kazao je Tonči Tadić, Porezna je uprava bacila u stečaj tvrtke poput Name ili splitskoga hotela Lav, koje se reprogramom državnih obveza moglo spasiti. Najsvježiji je primjer, pak, Novogradnje koja ide u stečaj jer joj je račun blokiran zbog toga jer joj država nije podmirila dug. HDZ-ov financijaš Ivan Šuker ističe da je četvrtina ukupnoga duga napravljena nakon 3. siječnja 2000. godine. HDZ predlaže da se dužnici podijele u četiri skupine. U prvoj bi bila poduzeća iz područja posebne državne skrbi, ona s ratnih linja i hoteli u kojima su bili prognanici. Njima bi dugovi trebali biti oprošteni. U drugoj bi bili dužnici koji su već otišli u stečaj, u trećoj poduzetnici s teškoćama u poslovanju, kojima bi trebalo dati mogućnost da opstanu. U četvrtoj bi skupini trebala biti poduzeća koja su napravila najveće zlo Hrvatskoj, rekao je Šuker, a to su ona bez imovine i zaposlenih, i ona koja su pozitivno poslovala, ali nisu plaćala obveze. Prema njima bi trebalo postupati bez milosti, kaže Šuker.
Oporba se usprotivila ideji da se dugovi pretvaraju u državne vlasničke udjele jer bi to bila nova nacionalizacija, a i povećao bi se državni portfelj. Ljubica Lalić iz HSS-a smatra da bi država trebala biti stroga prema onima koji su isisavali novac iz tvrtki, kupovali jahte i vile, pljačkali državu i narod, a nisu plaćali obveze. Njih bi trebalo podvrgnuti kriminalističkoj obradi, a nagodba s takvima ne dolazi u obzir, kaže Lj. Lalić. Oni svojom imovinom trebaju pokriti dug, a onda "moj brajko, hvala i bog!", zaključuje zastupnica.
Zastupnici su jučer raspravljali o zakonskim prijedlozima o Fondu za regionalni razvoj RH i Fondu za razvoj i zapošljavanje RH. Kako je obrazložio Damir Kuštrak, zamjenik ministra financija, ta su dva fonda vrlo važan dio državnog proračuna. Trećina novca trebala bi biti prebačena iz državnog proračuna, a dvije trećine od privatizacije, rekao je Kuštrak. Oporbeni zastupnici kritizirali su taj prijedlog, a Drago Krpina (HDZ), ustvrdio je da će Vlada mimo volje raspolagati sa 3,5 milijarde kuna.
Sabor je raspravio i paket zakona o izmjenama trošarina. Riječ je o posebnim porezima na kavu, duhanske proizvode, pivo, bezalkoholna pića, alkohol, naftne derivate, te osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove. Sjednica se nastavlja u utorak.
Izvještavali D. Đuretek, B. Kovač, M. Šarić
