Općinski sud u Čakovcu odbio je tužbeni zahtjev roditelja koji su od Županijske bolnice Čakovec, u kojoj je rođeno mrtvo dijete, tražili 150.000 kuna naknade neimovinske štete. Tuženoj bolnici moraju nadoknaditi parnični trošak u iznosu od 34.687 kuna, a kao umješačima u postupku jednog osiguravajućoj kući moraju platiti još 22.500, a bolničkoj liječnici, koju optužuju da je skrivila smrt djeteta, 15.625 kuna. Ukupno je to oko 72.800 kuna.
Roditelji su podigli tužbu protiv bolnice zbog povrede prava osobnosti uslijed rođenja mrtvog djeteta 22. ožujka 2015. U tužbi navode da je na Odjelu ginekologije i opstetricije s neonatologijom dijete neposredno prije poroda umrlo zbog fetalne asfiksije, poremećaja izmjene respiracijskih plinova u posteljici fetusa. Dan prije majka je dovezena vozilom Hitne medicinske pomoći jer je dobila trudove. CTG zapis pokazao je, tvrde roditelji, da je dijete ugroženo stanjem fetalne asfiksije, no da je liječnica propustila ispravno pročitati zapis, pa nije dovršila trudnoću carskim rezom.
Protiv liječnice Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu pokrenulo je istragu zbog sumnje u nesavjesno liječenje, a pokrenut je i kazneni postupak koji još nije završen. Roditelji su u tužbi naveli da su zbog propusta liječnice tuženice, njenog nehajnog odnosa prema trudnici i površnog očitavanja CTG zapisa ostali bez djeteta i zbog toga trpe duševne bolove. Isprva su tražili po 220.000 kuna za svakog, no kasnije su zahtjev smanjili na 150.000 kuna jer je sudska praksa da naknada za gubitak ploda iznosi do 75.000 kuna. Bolnica se tužbi i tužbenom zahtjevu usprotivila u cijelosti, smatrajući ih činjenično i pravno neosnovanima. Majka je na Odjel ginekologije i porodiljstva zaprimljena 21. ožujka 2015. u 23.20 sati zbog laganih kontrakcija.
Trudnoća je bila nekontrolirana i jedini pisani trag o njoj je hospitalizacija majke na Odjelu infektologije zbog upale pluća kad je bila u 30. tjednu trudnoće. Tada je bila i ginekološki pregledana, a kao očekivani termin poroda naveden je 1. travnja. Bolnica tvrdi da nije bilo medicinske indikacije za žurno dovršavanje trudnoće i da se nije mogao predvidjeti smrtni ishod koji nije rezultat liječničke pogreške ili propusta u postupanju, već "posljedica medicinske komplikacije povezane s propustima u postupanju majke zbog nekontrolirane trudnoće". Bolnica je prigovorila i na iznos tražene naknade jer za rodiljinog izvanbračnog partnera nije dokazano da je bio otac djeteta. Sud je to i prihvatio, pa je dalje razmatrao samo odštetu za majku koja je ispričala da su je u večernjim satima stavili na CTG i rekli da je sve u redu s djetetom kojem srce lijepo kuca.
Obavljen je pregled ultrazvukom i rečeno joj je da nosi sina, te da nema trudove. No, ona je tvrdila da će se poroditi i žalila se na bolove. Zaspala je, a kad se u rano jutro probudila, ponovno je pregledana ultrazvukom. Liječnica joj je tada rekla da je dijete mrtvo. Vještačenjem Medicinskog fakultetu utvrđeno je da se radilo o četvrtoj, nekontroliranoj trudnoći majke koja je prije imala dvije blizanačke trudnoće, jedno mrtvorođeno dijete i jedan spontani pobačaj. Mišljenje je vještaka da tijekom njezina boravka na Odjelu ginekologije i opstetricije nije bilo liječničke pogreške koja bi rezultirala rođenjem mrtvog djeteta. Općinski sud je na kraju zaključio da je postupanje bolnice, odnosno liječnice, tijekom boravka majke na Odjelu od 21. do 25. ožujka 2015. bilo u skladu s pravilima medicinske struke i da nije bilo nikakvog propusta.
Nekontrolirana trudnoća dakle. Ono, imaju živaca i vremena za dizanje tužbe i povlaćenje po sudovima, ali nije bilo vremena jednom mjesečno otići ginekologu na pregled i kontrolu.