Dječaci rođeni 2002. godine u Hrvatskoj, prema očekivanjima stručnjaka,
živjet će 71, a djevojčice 78 i pol godina. Životni vijek djece rođene
u 2007. godini bit će nešto dulji i iznosit će za muškarca više od 72
godine, a za žene gotovo 80 godina.
No, koliko god te brojke iz današnje perspektive, kad se u pravilu
umire u ranoj starosti (između 65. i 74. godine života) izgledale
dobro, one nas ipak svrstavaju na začelje europskih država po
očekivanoj duljini života.
Dugovječniji od nas bit će Slovenci, Česi, Danci, Belgijanci,
Nijemci...
Islanđani najbolji
Prvi na listi očekivane dugovječnosti su Islanđani, čiji bi današnji
petogodišnjaci trebali živjeti 78,4 godine, a petogodišnjakinje 81,8
godina. Žene bi najdulje trebale živjeti u Francuskoj one rođene
2002. godine mogle bi doživjeti 83,5 godina.
Na duljinu života utječe gospodarska razvijenost, odnosno standard
građana, razvijenost zdravstvene zaštite, posebno preventivnih mjera,
način života, izbor profesije, ali i područje u kojem se živi.
Tako su, prema istraživanju našeg poznatog demografa i redovitog
profesora Ekonomskog fakulteta u Zagrebu dr. Jakova Gele,
najdugovječnije žene rođene u Dubrovačko-neretvanskoj županiji
(očekivana starost 80,6 godina) te Šibensko-kninskoj i Zadarskoj (80,1
godina). Prema projekcijama, najkraći životni vijek očekuje stanovnice
Bjelovarsko-bilogorske županije (76,3 godine).
U Zadarskoj županiji rođeni su najdugovječniji muškarci (74,8), a
slijede ih oni iz Dubrovačko-neretvanske (74,5) i Šibensko-kninske (74)
županije. S očekivanih 66,7 godina najkraći životni vijek očekuje
Zagorce.
U pravilu primorci i otočani dugovječniji su od kontinentalaca, a
zanimljiv je i podatak da bi, prema istraživanju dr. Sanje Musić
Milanović, djeca rođena 2001. godine na nekim našim otocima trebala
doživjeti očekivanu prosječnu dob od 81 godine i tako se uvrstiti u sam
svjetski vrh.
Japanski primjer
Dulje od njih, prema znanstvenim predviđanjima, u prosjeku bi trebala
živjeti djeca rođena te godine u Andori (83 i pol godine), Japanu (83,2
godine) i Talijani koji bi u prosjeku trebali poživjeti 82 godine.
No, ono što je mnoge znanstvenike i laike gotovo šokiralo predviđanja
su za naša dva mala naseljena otoka Ilovik i Lopud. Očekivana
prosječna duljina života za djecu rođenu oko 2000. godine na okotku
Iloviku je 95 godina, a za djecu na otoku Lopudu 90 godina i pet
mjeseci.
No, toliku dugovječnost ne osigurava samo način života, mir, more i
zdrava mediterenska prehrana nego, pretpostavljaju znanstvenici, i
genetske predispozicije.
Ključan je optimizam
Za dugovječnost potrebna je još stalna radna aktivnost, optimizam,
iskazivanje pozitivnih emocija i ljubavi za obitelj, posao, prijatelje,
izbjegavanje osamljenosti, prevladavanje stresa, redovito spavanje,
osobna i okolišna higijena i neprihvaćanje stereotipa o starosti.
DOŽIVJETI STOTU Demografsko istraživanje svrstava nas na začelje dugovječnosti među europljanima
