U razgovoru za Večernji list saborski zastupnik romske i i još 11 nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru, Veljko Kajtazi , otkrio je hoće li tražiti konzumiranje prava na dvojezične ploče za što su stekli uvjete s obzirom da prema zadnjem popisu stanovništva u međimurskom naselju Orehovica romska nacionalna manjina čini udio od 33 posto stanovništva, osvrnuo se i na funkcioniranje i rad vlade čiji je dio koalicije kao i na izgradnju edukacijsko-sportskog centra na obali,
Prema posljednjem popisu stanovništva, u međimurskom naselju Orehovica romska nacionalna manjina čini udio od 33 posto stanovništva čime su ostvarili pravo na dvojezične ploče. Hoće li se konzumirati to pravo?
Romska nacionalna manjina je jedina manjinska zajednica koja je ostvarila rast na posljednjem popisu. Uvjeren sam da je to posljedica ne samo demografskog prirasta, već i našeg djelovanja. Romi su oduvijek velika zajednica, no dio se članova zajednice nije tako deklarirao pribjegavajući etničkoj mimikriji, a slijedom toga, nisu se ni konzumirala dodatna manjinska prava koja proizlaze iz našeg ustavnog zakona. Da, Romi su I po prvi put prošli prag od 33 % u ukupnom udjelu stanovništva u općini Orehovica, što podrazumijeva uvođenje dvojezičnih ploča. Ministarstvo pravosuđa i uprave obavijestilo je Općinu o toj pravnoj obavezi pisanim putem, a na njima je red da stvore preduvjete kako bi se to pravo romske nacionalne manjine u Međimurju doista konzumiralo. Stojim uz svoje ljude i bit ću podrška provedbi te obaveze. Moram napomenuti da je bilo pokušaja da se ovo pitanje politizira, ali i sabotira, no vjerujem da će ono biti realizirano onako kako Zakon nalaže
Ulazimo u sedmu godinu mandata Vlade desnog centra. Kako ocjenjujete proteklu godinu?
Godina je bila puna izazova, a iz perspektive građana, svakako je najveći utjecaj imala inflacija, poskupljenje energenata i smanjenje kupovne moći. Država je također pretrpjela opterećenje da u kratkom roku efektivno odgovori na ova pitanja, no unatoč tome, sustav nije kolabirao, već pokazao svoju zavidnu funkcionalnost. U tom smislu, cijeli niz mjera koje imamo u Operativnim programima za nacionalne manjine nije obustavljen, niti je provedba tih programa dovedena u pitanje. To je veliko postignuće. Držim zato važnim istaknuti da godinu smatram uspješnom, ali i da smo učinili sve što smo i obećali. Bilo da se radi o programu unaprjeđenja životnih uvjeta, isplati uvećanih stipendija mladima, radu vladinog Povjerenstva za uključivanje Roma koji se bavi nizom mjera, prostornom i infrastrukturnom uređenju područja koje naseljavaju nacionalne manjine, socijalnoj skrbi, kulturnoj autonomiji i radu manjinskih udruga, itd.
Puno se govorilo o izgradnji edukacijsko-sportskog centra na obali, u kojoj je to fazi i što je ideja projekta?
Kao što je naznačeno u Operativnom programu za romsku nacionalnu manjinu za razdoblje od 2021.- 2024., dogovoreno je da će se krenuti u realizaciju izgradnje prostora koji će mlađoj generaciji Roma i Romkinja služiti kao centar za učenje i edukaciju, organizaciju ljetnih škola, sportskih i kulturnih aktivnosti i drugih društvenih aktivnosti, a sve u cilju njihove bolje integracije. Kako u državnom vlasništvu ne postoji adekvatan prostor koji bi se mogao adaptirati ili renovirati, pa tako i ispunjavati svoju svrhu, donesena je odluka da se takav objekt izgradi. Trenutno smo u fazi ishođenja građevinske dozvole, no vjerujem da će centar biti izgrađen do konca 2024. godine. Pored toga, romska zajednica u Zagrebu po prvi je put dobila adekvatan prostor za djelovanje, izgrađen je i Romski memorijalni centar u Uštici i spomen obilježje Zid boli, a odlukom da se izgradi centar za mlade zaokružujemo priču - prošlost, sadašnjost, budućnost. Iznimno smo zahvalni našim partnerima, prije svega Vladi Republike Hrvatske koja je, mogu otvoreno reći, predvodnica u Europskoj uniji ukoliko govorimo o konkretnim ulaganjima u integraciju romske zajednice. Takva je politika već dala rezultate, ali i ostavila dubok trag.
Hrvatska predsjeda Međunarodnim savezom sjećanja na Holokaust (IHRA). Smatrate li to prilikom da se više govori o „zaboravljenom genocidu“, odnosno stradanjima Roma za vrijeme nacizma?
Iako je IHRA organizacija primarno fokusirana na pitanje odnosa prema Holokausta i suzbijanja antisemitizma u svijetu, jedan od fokusa je i stradanje Roma i genocid nad Romima u Drugom svjetskom ratu. Ta dva pitanja su bitno različita, međutim, nemoguće je govoriti o jednom bez spominjanja drugog, a u to sam se i osobno uvjerio prilikom posjeta Yad Vashemu i Muzeju Holokausta u Washingtonu. Globalno najutjecajnijim institucijama koje se bave ovim pitanjima. U tom kontekstu, smatram da je naše predsjedanje IHRA-om sljedeće godine jedan veliki izazov, ali i prilika da Hrvatska prezentira svoj rad. Vjerujem da je ono ujedno I prilika da potaknemo domaće dionike na suradnju, usuglasimo naše stavove i utvrdimo daljnje iskorake prema rasvjetljavanju povijesti, a koja je jednako važna za nas kao i za lokalnu židovsku zajednicu. U kontekstu Roma, mogu slobodno reći da više ne govorimo o “zaboravljenom genocidu”. Posljednje desetljeće aktivno se radi na vidljivosti ove nekad prešućivane povijesne teme i to: nacionalnim komemoracijama s izravnim prijenosom, izgradnjom Romskog memorijalnog centra
Uštica i nizom izložbi i programa ove tematike. Probudili smo svijest građana, što držim najvećim iskorakom. Želio bih ovom prilikom zahvaliti Vladi na uključivanju Saveza Roma u Republici Hrvatskoj "KALI SARA" kao partnera na organizaciji predsjedanja, a u sklopu kojeg će delegacije iz tridesetak država posjetiti naše prostore i Centar. Posredstvom izložbi i događaja koji će biti organizirani tom prilikom, oni će dobiti priliku čuti sve što smo na ovom području učinili posljednjih desetak godina. Centar tog profila je onaj u Uštici, a koji je jedinstven u Europi, ali i svijetu.
O postpandemijskom razdoblju govori se kao razdoblju „kulturne stagnacije“, a tome je pogodovao i rat u Ukrajini. U isto vrijeme, SRRH otvorio je REKC, izdali ste dvije knjige i aktivno ste uključeni u projekt „Obrazovanje Romkinje, osnažena zajednica“. Kako ste unatoč svim okolnostima Vi i SRRH uspjeli realizirati sve zacrtane planove? Također, u isto vrijeme biti i literarni produktivni?
Ministarstvo kulture naglašava da su građani zbog pandemije i svih negativnih kriznih efekata čitali više u odnosu na prosjek prethodnih godina. Na Interliberu smo pak imali priliku vidjeti i niz novih izdanja, što me osobno obradovalo. U tom smislu, s nizom vlastitih publikacija svoj je rad već drugu godinu zaredom predstavio I SRRH “KALI SARA”. Ja sam u tom kratkom roku uspio izdati dvije knjige, jednu autobiografsku i jednu o mom ukupnom političkom radu kroz sve svoje mandate. Knjiga naslova “S riječi na djela” kolekcija je svih mojih govora usmjerenih na poboljšanje života romske nacionalne manjine u Hrvatskoj. Pisani trag smatram velikim naslijeđem, a kojeg namjeravam ostaviti budućim generacijama. Upravo mi je zato posebno drago što je i ova moja knjiga ugledala svijetlo dana. Ovom prilikom pozivam sve građane da posjete Središnju knjižnicu Roma u ulici Pavla Hatza u
Zagrebu, te o tome saznaju I nešto više. Također, proveli smo niz drugih uspješnih projekata, a onaj na kojeg se referirate je projekt koji je svoj fokus usmjerio na obrazovanje mladih Romkinja, vodeći pritom računa o svim izazovima s kojima se te žene susreću na tom putu. To ujedno potvrđuje I da se Savez uzima u obzir specifičan položaj mladih žena i širi društveni kontekst koji utječe na ovo pitanje, a što zasad ni jedna druga romska udruga nije učinila.
Uglavnom zato jer ta manjina ne zna kontrolirati ni gornju ni donju glavu.