Ukrajina je opsesija ruskog predsjednika Vladimira Putina i dok je on na vlasti bit ćemo u nevolji, rekao je ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitri Kuleba. Dodao je da je su Kijevu za obranu od ruske agresije trenutno nužni novac, streljivo i sankcije, a za dugoročnu sigurnost članstvo u EU-u i NATO-u. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je da bi se EU mogla udružiti s vojnom industrijom kako bi se povećala proizvodnja streljiva za Ukrajinu i za obnovu vlastitih zaliha. Taj je plan usporedila s onim što je Unija učinila u pandemiji kada je trebalo proizvesti goleme količine cjepiva protiv koronavirusa.
Poštovani čitatelji, ovaj članak s praćenjem događaja prethodnog dana je završen. Situaciju u Ukrajini iz minute u minutu sada možete pratiti u novom članku.
Tijek događaja:
22:45 - Administracija američkog predsjednika Joea Bidena planira uvesti nove kontrole izvoza i novi krug sankcija Rusiji, ciljajući na ključne industrije, izvijestio je Bloomberg News u nedjelju, pozivajući se na osobe upoznate s tim pitanjem.
Nove sankcije bit će usmjerene na ruski obrambeni i energetski sektor, financijske institucije i nekoliko pojedinaca, navodi se u izvješću. Dodaje se da bi SAD i saveznici također mogli razmotriti sprječavanje izbjegavanja i zaobilaženja sankcija kako bi narušili potporu koju Rusija dobiva od trećih zemalja.
Glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće odbio je komentirati kada ga je Reuters kontaktirao. Prijedlog Europske unije za nove sankcije uključuje iranske subjekte za koje se smatra da Rusiji opskrbljuju bespilotne letjelice i druge vojne zalihe, tehnologije, komponente, teška vozila, elektroniku i rijetke zemlje, navodi se u izvješću.
Ranije ovog mjeseca, Sjedinjene Države izdale su nove sankcije Rusiji koje su bile usmjerene na sedam pojedinaca, uključujući šest Rusa i jednog Ukrajinca, nakon čega je Rusija zabranila ulazak u zemlju za 77 američkih državljana u znak odmazde.
22:40 - Tri su osobe poginule, a pet je ranjeno u nedjelju u ruskom raketiranju blizu Hersona, na jugu Ukrajine, izvijestile su mjesne vlasti. "U nedjelju ujutro ruska vojska je topništvom gađala selo Burhunku", objavila je na Telegramu uprava Hersonske oblasti.
Burhunka je 60 km sjeveroistočno od Hersona, blizu rijeke Dnjipra, koja je crta razdvajanja teritorija pod kontrolom Kijeva i onih pod ruskom okupacijom. "Tri su osobe poginule na mjestu događaja: otac, majka i stric. Četiri su ranjene: baka, odrasla osoba, djevojčica (...) i dječak", objavila je oblasna uprava.
Kako navodi izvor, "u istom selu je ranjen 8-godišnjak" u napadu u nedjelju dopodne.
Hersonska oblast je redovito na meti ruskih napada otkako su se sredinom studenog snage Moskve povukle iz glavnog grada istoimene oblasti. Ruska vojska napose gađa energetsku infrastrukturu na tom području, koja je već prilično oštećena u žestokim udarima jesenas, nakon niza poraza na bojišnici.
Na ruskoj strani, guverner Belgorodske oblasti Vjačeslav Gladkov objavio je u nedjelju na Telegramu da je u napadu koji se pripisuje ukrajinskoj vojsci, poginula djevojka koja je bila "na ulici" u mjestu Novaja Tavoljanka, na granici s Ukrajinom. Ruske okupacijske vlasti u Donjecku rekle su pak da je devet osoba ranjeno u ukrajinskom bombardiranju istoimenog grada koji su proruski separatisti zauzeli 2014.
22:38 - Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je u nedjelju u telefonskom razgovoru s ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim da će poduprijeti njegov mirovni plan "na međunarodnoj pozornici".
Macron je "ponovno potvrdio svoju opredijeljenost za mirovni plan u deset točaka koji je predložio predsjednik Zelenski i uvjerio ga da će poduprijeti tu inicijativu na međunarodnoj pozornici tijekom idućih diplomatskih događanja", istaknula je Elizejska palača.
Zelenski je pak na Twitteru pohvalio "nastavak prijateljskog dijaloga" s Macronom i potvrdio da su razgovarali o "provedbi mirovnog plana".
Continued a friendly dialogue with 🇫🇷 President @emmanuelmacron. Touched upon defense cooperation & bringing peace closer. Summed up the results of the recent visits & discussed the upcoming diplomatic events, in particular, on the implementation of our 10-step #PeaceFormula.
— Володимир Зеленський (@ZelenskyyUa) February 19, 2023
Ovaj telefonski razgovor dogodio se nakon intervjua koji je francuski predsjednik dao za Journal du Dimanche, Figaro i France Inter, u kojemu je rekao da želi "poraz" Moskve u Ukrajini, upozorivši ipak na one koji "prije svega žele zgaziti Rusiju".
18:10 - Ramzan Kadirov, vođa ruske republike Čečenije, izvijestio je kako namjerava osnovati privatnu vojsku po uzoru na "dragog brata Prigožina" kada završi državnu službu.
>>>OPŠIRNIJE
16:08 - Talijanska premijerka Giorgia Meloni u ponedjeljak putuje u Kijev kako bi posjetila ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, kazao je politički izvor u nedjelju. Meloni, koja je postala premijerka u listopadu, kazala je da je namjerava posjetiti Kijev prije 24. veljače, prve obljetnice početka invazije Rusije na Ukrajinu. Usprkos neslaganjima unutar desničarske vladajuće koalicije o tom pitanju i podijeljenog javnog mnijenja, Meloni čvrsto podupire Ukrajinu.
Bivši premijer Silvio Berlusconi, vođa konzervativne stranke Forza Italia koja je članica vladajuće koalicije, prošli tjedan kazao je da kada bio on bio premijer, ne bi se sastajao sa Zelenskim jer ga smatra krivim za rat s Rusijom. Berlusconi se i prije hvalio prijateljstvom s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom do njegove invazije na Ukrajinu, a prošlog je rujna izazvao kontroverze rekavši da je Putin bio prisiljen na rat i da je htio na čelo Kijeva postaviti "pristojne ljude".
Nekoliko dana nakon te Berlusconijeve izjave, demokršćanska Europska pučka stranka (EPP) odlučila je otkazati sastanak u Italiji.
Ured premijerke Meloni nakon izjave partnera u vladi objavio je da je podrška talijanske vlade Ukrajini "čvrsta i odlučna, kao što je jasno navedeno u programu i potvrđeno u svim glasanjima parlamentarne većine".
Italija i Francuska nedavno su završile pregovore o isporuci naprednog sustava protuzračne obrane Kijevu u proljeće.
13:00 - Europska unija radi na novome postupku nabave streljiva, nužno potrebnog Ukrajini za obranu od ruske agresije, rekao je šef europske diplomacije Joseph Borrell. "U ratnom smo načinu djelovanja i to hitnom", rekao je Borell na konferenciji o sigurnosti u Muenchenu. "Trebamo reagirati brzo", dodao je.
Estonska premijerka Kaja Kallas također smatra da EU mora žurno proširiti proizvodne kapacitete, jer bez streljiva Ukrajina ne može dobiti rat.
"Rusija dnevno ispali granata koliko ih EU proizvede u mjesec dana", rekla je Kallas i dodala da ruske obrambene tvrtke rade u tri smjene.
12:58 - Rusija je prekorila Emmanuela Macrona zbog izjava o tome da želi vidjeti poraz Rusije, rekavši da Moskva i dalje pamti sudbinu Napoleona Bonapartea i optuživši francuskog predsjednika za dvoličnu diplomaciju prema Kremlju, s čijim je vodstvom više puta tražio sastanak.
Macron je novinama Le Journal du Dimanche rekao da Francuska želi poraz Rusije u Ukrajini, no da je nikada nije htjela "slomiti".
"Što se tiče (tog) 'nikada': Francuska nije započela s Macronom, a Napoleonovi ostaci, štovani na državnoj razini, počivaju u središtu Pariza. Francuska, i Rusija, bi trebale (to) razumjeti", rekla je glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova.
"Uglavnom, Macron je smiješan", rekla je, dodavši da njegove izjave pokazuju da je zapad raspravljao o promjeni režima u Rusiji dok je sam Macron u nekoliko navrata tražio sastanke s ruskim vodstvom.
Macron je izazvao kritike nekih saveznika iz NATO-a zbog dvosmislenih poruke glede njegove politike prema ratu Ukrajine i Rusije, a neki Pariz smatraju slabom karikom u Sjevernoatlantskom savezu.
09:50 - Rat Rusije i Ukrajine može se okončati samo pregovorima, iako bih želio ruski poraz u Ukrajini, rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron.
"Želim poraz Rusije u Ukrajini i želio bih da Ukrajina obrani svoju poziciju, ali uvjeren sam da kraj (rata) na kraju neće biti postignut vojnim putem", rekao je Macron u intervjuu za televizijsku kuću France Inter i novine Le Figaro i Le Journal du Dimanche objavljenom u nedjelju.
“Nijedna strana ne može u potpunosti prevladati”, rekao je Macron. "Jer učinci mobilizacije nisu tako veliki kao što se očekivalo i ima ograničene kapacitete."
Macron je ponovio da je Ukrajini sada potrebna vojna ofenziva kako bi se Rusija vratila za pregovarački stol. No, ne smatra da Rusiju treba napadati na njezinu tlu, kao što neki sugeriraju.
"Iznad svega, ti promatrači žele slomiti Rusiju. To nikada nije bilo, niti će biti stajalište Francuske."
Macron je izrazio sumnju u mogućnost značajnog unutarnjeg pritiska u Rusiji koji bi pomogao okončanju rata.
"Mislimo li iskreno da će demokratsko rješenje proizaći iz ruskog civilnog društva, nakon godina radikalizacija i sukoba? Zaista to želim, ali zapravo ne vjerujem", rekao je Macron. Francuski čelnik je dalje rekao kako mu se svaka alternativa ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu unutar sadašnje postave čini gorom.
07:45 - Jedan je bivši KGB-ovac, na vlasti već više od 20 godina, mrzi ga veći dio svijeta, a drugi je bivši glumac koji je postao ratni zapovjednik i zapad ga obožava. Sukob ruske i ukrajinske vojske istodobno je i sukob dvaju suprotstavljenih karaktera na njihovu čelu, Vladimira Putina (70) i Volodimira Zelenskog (45).
07:10 - Na pločniku ispred otmjenog bistroa još uvijek se nalaze protutenkovski ježevi. Na igralištu koje je pogodio projektil danas već rastu mlada stabla. Godinu dana nakon ruske invazije stanovnici Kijeva hodaju uzdignutih glava unatoč neprestanim raketnim napadima.
Prva ruska bombardiranja u zoru 24. veljače 2022. zaprepastila su stanovnike glavnoga tromilijunskoga ukrajinskog grada i potaknula egzodus dijela stanovnika. Godinu dana kasnije, s obzirom na to da su sukobi koncentrirani uglavnom na istoku zemlje mnogi su se stanovnici odlučili vratiti i čini se kao da se život gotovo vratio u normalu, što je u potpunoj suprotnosti s onim što doživljavaju stanovnici gradova i sela blizu bojišnice gdje bjesni rat.
U Kijevu je još uvijek na snazi policijski sat koji traje od 23:00 do 5:00 ujutro. Otvorene su škole, bolnice i brojne trgovine, a radi i javni prijevoz. Vikendom se mnogi stanovnici odlučuju na šetnju ulicama u središtu grada ili po gradskim parkovima. Život se nastavlja unatoč sporadičnim ruskim raketnim napadima ili napadima bespilotnim letjelicama, čije su mete važna infrastrukturna postrojenja, zbog čega često nema električne energije.
Posljednji napad bio je u petak. Sirene upozorenja u glavnom su se gradu oglasile pet puta. Protuzračna obrana oborila je deset ruskih projektila. Geleri su napravili manju materijalnu štetu, no nije bilo žrtava. Dok traje uzbuna stanovnici se spuštaju u podzemna skloništa. Sklanjaju se u kijevski metro. Ondje su cijele obitelji s djecom i kućnim ljubimcima, umirovljenici, studenti i profesori. Svi strpljivo čekaju kraj signala.
U povijesnome središtu grada talijanski bistro Bassano bio je zatvoren samo prvih nekoliko tjedana invazije kad su ruske trupe bile pred vratima prijestolnice. Ispred bistroa je bila kontrolna točka, zbog čega ondje još uvijek stoje protutenkovski ježevi.
"Nemoguće je slomiti duh Ukrajinaca", kaže vlasnik bistroa Oleksij Kamardin (35). "Mi se jednostavno prilagođavamo svemu i to vrlo brzo". Za Oleksiija i njegovu obitelj rat je počeo još 2014., kad su ruske i proruske snage okupirale njihov rodni grad Doneck, što ih je primoralo da se presele u Kijev. Kad je Rusija napala glavni ukrajinski grad Oleksij je odlučio ostati i braniti ga te se posebno bavio humanitarnim radom. Otkako je ponovno otvorio svoj bistro kaže kako je primijetio da za vrijeme uzbuna i napada njegovi kupci češće nego što je uobičajeno kupuju kroasane i ostale kolače. Pojašnjava kako je poznato da "prodaja slastica naglo poraste kad su ljudi pod stresom".
Dodaje da su njegova dva ugostiteljska objekta od početka invazije zabilježila pad prihoda za 70 posto te da zapravo radi "bez dobiti". "Naravno, dosta nam je i želimo da sve završi, ali budimo realni, neće baš tako brzo završiti. I ja sam na to spreman", kaže Oleksij.
Tvrdi da solidarnost kakva je vladala u prvim mjesecima rata sada ponekad izostaje te ponovno izlaze na vidjelo razlike i podjele među Ukrajincima, osobito između onih koji su izbjegli u inozemstvo i onih koji su ostali ili onih koji žive na zapadu zemlje zbog čega su prilično pošteđeni ratnih sukoba, i onih koji su bliže bojišnici. "No unatoč našim internim razlikama činjenica da su ljudi spremni na borbu vraća nam snagu", naglašava.
Prema anketama više od 95 posto stanovnika uvjereno je u pobjedu svoje zemlje, a 69 posto kaže da je spremno tolerirati trenutačne poteškoće "koliko god to bude potrebno". Rezultati su to istraživanja koje je u prosincu proveo institut KMIS u Kijevu. Čak se i percepcija ekonomske situacije popravila. Danas 60 posto stanovništva životne uvjete u Ukrajini smatra "prilično zadovoljavajućima" u usporedbi sa samo 34 posto krajem 2021. godine. Studija to objašnjava "konsolidacijom" društva i "nacionalnim buđenjem" uoči rata.
U Kijevu su se ustalile nove rutine da bi se stanovništvo prilagodilo novoj stvarnosti. Suočeni s čestim nestancima električne energije, koji u prosjeku dnevno traju oko dva sata, ovisno o kvartu, ljudi kupuju žarulje na baterije, reflektirajuće trake i generatore čija se buka često može čuti s ulice. Mnogi su se opskrbili vodom, hranom i plinskim bocama da bi mogli pripremati obroke kad nestane struje.
U povijesnome parku u središtu grada dječje igralište koje je u listopadu pogodio ruski projektil i dalje se može koristiti. Krater nastao od projektila brzo je zatrpan i ondje su posađena mlada stabla.
Sergej Pazjoura, 27-godišnji smetlar na početku invazije nije uklanjao kućni otpad nego je čistio ruševine od ruskog bombardiranja. Kad ga pitaju o potencijalnoj novoj ruskoj ofenzivi na Kijev Sergej isključuje odlazak iz zemlje. “Borit ćemo se za ovaj grad”, kaže.
Dodaje da su građani danas organiziraniji nego na početku invazije, ali i "tužniji" jer na prvim linijama bojišnice "naši ljudi svakodnevno pogibaju". No "umor ne postoji”, uvjerava taj mladić. "Sada se moramo angažirati na tomu da pobijedimo, a kasnije ćemo se odmarati."
07:05 - Američki državni tajnik Antony Blinken upozorio je kineskog kolegu Wanga Yija da će se suočiti s ozbiljnim posljedicama bude li Peking pružao materijalnu podršku Rusiji u invaziji na Ukrajinu, kazali su američki diplomati. Šefovi diplomacija dviju supersila razgovarali su na tajnoj lokaciji u Muenchenu, a State Department potvrdio je sastanak, koji je trajao sat vremena, tek nakon što je završio. Washington ima informacije da bi Kina mogla pružiti ubojitu ratnu pomoć Rusiji.
"Državni tajnik je prilično otvoreno upozorio na posljedice bude li Kina pružala materijalnu pomoć Rusiji ili joj pomagala u sustavnom izbjegavanju sankcija", kazao je visoki dužnosnik State Departmenta koji je želio ostati neimenovan. Dodao je da Kina pokušava sjediti na dvije stolice tvrdeći da želi pridonijeti miru i stabilnosti, ali i istovremeno poduzimati "zabrinjavajuće korake" s namjerom da podrži rusku invaziju na Ukrajinu.
Wang je nekoliko sati ranije na minhenskoj sigurnosnoj konferenciji još jednom pozvao na dijalog i sugerirao europskim zemljama da trezveno razmisle kako okončati rat. Kazao je i da "neke snage ne žele da rat uskoro završi", ali nije rekao koje.
07:03 - Ukrajinska pobjeda u ratu preduvjet za demokratsku tranziciju u Rusiji, izjavio je jedan od vođa ruske oporbe Gari Kasparov. Kasparov, bivši šahovski prvak svijeta koji ima i hrvatsko državljanstvo, sudjelovao je na minhenskoj sigurnosnoj konferenciji na okruglom stolu posvećenom "budućnosti demokracije" u Rusiji.
Uz njega su bili bivši oligarh Mihail Hodorkovski, koji je deset godina proveo u zatvoru, Jana Nemcova, kći ubijenog ruskog oporbenog lidera Borisa Nemcova, i povjesničarka Irina Ščerbakova, suosnivačica nevladine organizacije Memorial, dobitnice Nobelove nagrade za mir prošle godine.
"Oslobođenje Rusije od Putinova fašizma ide preko Ukrajine. Rusi žive u balonu koji se ne može rasprsnuti sve dok ne vojnim porazom ne propadne ideja o novom carstvu", kazao je Kasparov.
"Rat će biti izgubljen kad Rusi shvate da ga gube, nevezano uz dobitak ili gubitak teritorija". Stoga je pozvao zapadne zemlje da nastave pomagati Ukrajini. "Nijedan trošak za to nije previsok".
07:00 - Rusko ministarstvo obrane reklo je u subotu da su njegove snage zauzele Hrianikivku, selo u ukrajinskoj istočnoj regiji Harkiv koje se nalazi znatno sjevernije od svih većih borbi.
U brifingu ukrajinskog Glavnog stožera kasno u subotu rečeno je da Rusi granatiraju selo, no nije rečeno ništa o zauzimanju. Reuters nije mogao nezavisno potvrditi rusku tvrdnju s bojišta.
Hrianikivka se nalazi oko 180 kilometara sjeverno od Bahmuta, grada u istočnoj regiji Doneck u kojemu se proteklih tjedana odvijaju žestoke borbe.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u subotu je zahvalio snagama u regiji, rekavši u video obraćanju da se ondje odvijaju "najbrutalnije i najvažnije borbe".
VIDEO Zelenski nenajavljeno posjetio UK: Znamo da će sloboda pobijediti, a Rusija izgubiti
Povrat nuklearne sile, garant Ukrajinske opstojnosti.