Situacija na prvim linijama u istočnoj Ukrajini postala je teža otkako su ruske snage pojačale ofenzivu, rekao je u srijedu ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u još jednoj sumornoj vojnoj procjeni iz Kijeva. Rusija je dobila zamah na bojnom polju, najavljujući napredovanje sjeverno i južno od grada Bakhmuta, njezine glavne mete mjesecima. Mjesta prijavljenih borbi jasno ukazuju na postupno rusko napredovanje.
Poštovani čitatelji, ovaj članak s praćenjem događaja prethodnog dana je završen. Situaciju u Ukrajini iz minute u minutu sada možete pratiti u novom članku.
Tijek događaja:
21:35 - Ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov rekao je na sastanku s Europskom komisijom da Ukrajina daje jamstvo da neće napasti Rusiju ako dobije rakete dugog dometa koje je tražila od svojih saveznika. Pozvao je i druge zemlje da pomognu Ukrajini u uspostavi proturaketnih obrambenih sustava. Također je naglasio da njegova zemlja treba povećati i količinu topništva, granata i oružja koje može nadmašiti i uništiti ruske sustave e-ratovanja i protuzračne obrane.
Glavni stožer Oružanih snaga Ukrajine u četvrtak na svojoj službenoj Facebook stranici objavio je da se ruske snage pripremaju za tajnu mobilizaciju u regiji Donjeck. "Konkretno, u gradu Horlivka, svim proračunskim i komunalnim institucijama je naloženo da dostave popise potrebnih osoba okupacijskom vojnom komesarijatu. Sve te ljude će ispitati posebna neprijateljska povjerenstva, uz kasniju regrutaciju u neprijateljske redove", navode.
Na današnjem sastanku Europske komisije u Kijevu predsjednica Komisije Ursula von der Leyen najavila je novi paket pomoći Ukrajini u iznosu od 450 milijuna eura. Od nove financijske pomoći, 145 milijuna eura namijenjeno je humanitarnoj pomoći, a 305 milijuna eura za popravak oštećene infrastrukture.
17:20 - Ruski predsjednik Vladimir Putin, u svom govoru povodom osamdesete obljetnice od odlučujuće bitke za Staljingrad u Drugom svjetskom ratu, usporedio je trenutnu borbu Ukrajine i zapadnih saveznika s pobjedom Rusije protiv nacističke Njemačke. "Nažalost vidimo da ideologija nacizma u svom modernom obliku i manifestaciji opet izravno prijeti sigurnosti naše zemlje", rekao je Putin. Kritizirao je i obećanje Njemačke da će Ukrajini dostaviti svoje tenkove Leopard 2.
17:00 - Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila je da će u Haagu biti uspostavljen međunarodni centar za procesuiranje zločina u Ukrajini. "Koordinirat će prikupljanje dokaza, bit će uključen u zajednički istraživački tim koji podržava naša agencija Eurojust", rekla je von der Leyen.
Poljski premijer Mateusz Morawiecki u intervjuu za njemački Bild rekao je da je otvoren za opskrbu Ukrajine borbenim avionima F-16 ako se odluka donese zajedno s drugim NATO saveznicama.
14:04 - Još dva raketna napada pogodila su istočni ukrajinski grad Kramatorsk, izvijestio je načelnik regionalne vojne uprave u Donjecku Pavlo Kirilenko. U objavi na Telegramu opisao je događaj kao da je ''područje drhtalo od eksplozija''.
Ova vijest dolazi nakon što su tri osobe poginule, a 20 ih je ozlijeđeno u ruskom raketnom napadu koji je sinoć uništio stambeni blok u gradu.
"Rusi su izveli još dva raketna napada, ponovno u središtu grada, u stambenim zgradama", rekao je Kirilenko.
Dodao je da ima i ranjenih civila, ali će više detalja o napadu biti poznato tijekom današnjeg dana.
13:24 - Brzina kampanje sankcija Europske unije protiv Rusije "malo je usporila", rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nakon sastanka s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen, pozivajući na poduzimanje oštrijih mjera.
Dodao je da je s gospođom von der Leyen razgovarao o novom paketu sankcija EU-a.
Your determination to forge ahead on your European path is amazing.
— Ursula von der Leyen (@vonderleyen) February 2, 2023
You are taking notable steps forward to meet our recommendations, while at the same time fighting an invasion.
We will continue to support your efforts on making further progress. pic.twitter.com/3ulNAuzLCG
Više od desetak najviših dužnosnika EU danas posjećuje glavni grad Ukrajine, uz obećanja veće vojne, financijske i političke pomoći.
13:04 - Norveški energetski div Equinor izvijestio je da je zbog europskih sankcija Rusiji odbio zahtjev operatera Sjevernog toka 1 i Sjevernog toka 2 da osigura opremu za inspekciju plinovoda oštećenih u eksplozijama.
Plinovodi Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2 oštećeni su krajem rujna u eksplozijama čiji uzrok još nije objavljen. Europske vlade spominjale su sabotažu, Norveška, Njemačka i Danska pokrenule su istragu, ali nisu objavile rezultat, pozivajući se na nacionalnu sigurnost.
Norveški Equinor objavio je danas da je odbio zahtjev Nord Streama AG da osigura opremu za inspekciju i popravak oštećenih plinovoda u Baltičkom moru.
"Norveško ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da bi radovi na cjevovodima bili u suprotnosti s norveškim propisima o sankcijama – a samim time i s propisima o sankcijama EU-a", naveo je Equinor u izjavi putem e-maila Reutersu.
Norveška nije članica EU-a, ali je dio njezina jedinstvenog tržišta i primjenjuje većinu sankcija EU-a protiv Rusije, uključujući i kontrolu izvoza.
Norveško ministarstvo vanjskih poslova nije željelo komentirati Equinorovu objavu.
"Zbog stroge zakonske obveze povjerljivosti, ministarstvo vanjskih poslova ne može komentirati slučajeve povezane s izvozom strateške robe, usluga i tehnologije", naveo je glasnogovornik u priopćenju.
12:45 - Većina Finaca je za to da njihova zemlja uđe u NATO ne čekajući Švedsku koju trenutno blokira Turska, pokazuje anketa objavljena u četvrtak.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan u nedjelju je prvi put dao do znanja da bi turski parlament mogao ratificirati ugovor o pristupanju Finske ali ne i Švedske, iako su zajedno počele pristupni proces.
Anketa instituta Taloustutkimus objavljena u finskom dnevniku Ilta-Sanomatu pokazuje da 53 posto ispitanika misli da Finska ne bi trebala "čekati Švedsku" ako njezin ratifikacijski proces za članstvo potraje dulje zbog, primjerice, protivljenja Turske.
Tek 28 posto misli da zemlja treba čekati Švedsku kako bi zajedno ušle u vojni savez, pokazuje anketa provedena među 1.021 Fincem između 30. siječnja i 1. veljače.
Okrenuvši leđa tradicionalnoj nesvrstanosti, dvije zemlje su u svibnju 2022. zajedno predale kandidaturu za članstvo u NATO-u kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu.
Kandidaturu Švedske i Finske, koju trebaju odobriti sve zemlje članice Saveza, trenutno blokira Turska.
12:14 - Analiza bivšeg američkog veleposlanika Jamesa B. Foleyja: Ako Rusija proguta Ukrajinu i oslabi NATO, to bi ugrozilo i Hrvatsku
Važan događaj u ratu znatno je povećao rizik za Ukrajinu, Rusiju i Zapad. Stoga je dobar trenutak da se zastane kako bi se preispitalo zašto je sukob u Ukrajini važan za članice NATO-a, uključujući Hrvatsku i je li Savez na odgovornom putu. Događaj od velike važnosti bila je prošlotjedna odluka Njemačke i Sjedinjenih Američkih Država o opskrbi Ukrajine vrhunskim borbenim tenkovima. Washington se dugo protivio isporuci tenkova Abrams, djelomično iz tehničkih razloga, ali i zato što je iskreno dijelio suzdržanost Njemačke po pitanju rizika od eskalacije
11:30 - Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov najavio je kako je Kremlj za godišnjicu početka ''specijalne vojne operacije'' isplanirao nešto ''što će zadobiti pažnju cijelog svijeta''.
U intervjuu za rusku televiziju Peskov je kazao kako ruski diplomati rade na nečemu što će osigurati da najavljena pomoć Zapada i SAD-a ne bude jedina stvar koja će privući pozornost svijeta.
Slično je ranije tvrdio i Reznikov, ukrajinski ministar obrane, koji je kazao kako bi Moskva mogla lansirati nove napade 24. veljače.
Lavrov je također naglasio kako će tim potezom Rusija izaći jača i bit će sposobna braniti se.
11:25 - Tri osobe poginule su, a 20 ih je ozlijeđeno u raketiranju ruske vojske stambene zgrade u Kramatorsku. Savjetnik ukrajinskog ministra unutarnjih poslova Anton Geraščenko objavio je na Twitteru snimku na kojoj se vidi razorena zgrada, zajedno sa stanovnikom koji je svjedočio napadu.
Bum i počelo je lupati, pucati ili što god je bilo. Počelo je dok smo s mačkom Sonjom gledali televiziju, a onda sam odmah otrčao u spavaću sobu, pogledao, prozora nema. Sve je otišlo u eksploziji'', ispričao je.
Kramatorsk resident Leonid who lives in the building hit by Russian rocket, tells his story.
— Anton Gerashchenko (@Gerashchenko_en) February 2, 2023
Rescuers continue working on site.
Russia continues terrorizing civilians.
📹: suspilne pic.twitter.com/SfQA7x1PaJ
11:11 - Nitko nije znao da će doista doći do rata. Svi su mislili da se radi o nekoj vježbi, siguran sam da ni viši časnici nisu znali, ispričao je Konstantin Jefremov, bivši časnik ruske vojske koji se u intervjuu za britanski BBC otvorio o stvarima koje su se događale u južnoj Ukrajini dok je bio u vojsci. Iako ga sada Rusija smatra izdajnikom, Jefremov je posve iskreno govorio o mučenjima koja su se odvijala.
10:57 - Najmanje sedam ljudi poginulo je u požaru na Krimu nakon što je plamen zahvatio privremeni smještaj u kojem su smješteni građevinski radnici, rekli su u četvrtak proruski dužnosnici.
Pozivajući se na lokalna tijela vlasti, državna novinska agencija TASS rekla je da je požar, koji je izbio tijekom noći na četvrtak u predgrađu grada Sevastopolja, rezultat kratkog spoja na električnom uređaju.
Rusija je anektirala Krim od Ukrajine 2014., a Kijev je rekao da ga namjerava vratiti.
Mihail Razvožajev, guverner kojeg je postavila Rusija, rekao je da je požar izbio u dvokatnoj spavaonici u kojoj su smješteni građevinski radnici za autocestu Tavrida, novu cestu koja povezuje krimske gradove Sevastopolj i Simferopolj.
U trenutku požara u maloj dvokatnici nalazilo se 185 ljudi, izvijestila je novinska agencija RIA pozivajući se na lokalnu hitnu službu.
Ruski istražni odbor priopćio je da je otvorio istragu o uzroku požara i da istražitelji rade na licu mjesta.
Požar je ugašen do jutarnjih sati u četvrtak, kazao je Razvožajev u objavi na svom Telegram kanalu.
Dva su radnika hospitalizirana.
9:55 - Ursula von der Leyen stigla u Kijev
Vrh europske komisije po prvi put putuje i zasjeda u ratnoj zoni: europski povjerenici doputovali su u Kijev, gdje danas imaju zajedničku sjednicu s ukrajinskom vladom, u snažnoj gesti podrške Ukrajini u njezinoj obrani od agresije susjedne Rusije i u njezinu približavanju Europskoj uniji.
9:01 - Četiri ruska diplomata, od kojih su dvojica akreditirana pri UN-u u Beču, bit će protjerana iz Austrije, objavilo je u četvrtak ministarstvo vanjskih poslova.
Oni su djelovali "na način koji nije usklađen s njihovim diplomatskim statusom", kaže se u priopćenju.
"Navedene osobe pozvane su da napuste austrijski teritorij najkasnije do 8. veljače", dodaje vlada, bez navođenja što im se konkretno stavlja na teret.
Protjerivanje diplomata vrlo je rijetko u Austriji, neutralnoj zemlji koja je prije ruske invazije na Ukrajinu bila bliska Moskvi.
Rusija ima veći broj diplomata u Austriji na bilateralnoj razini, ali i onih koji ju predstavljaju pri UN-u, kao i pri Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju (OESS).
8:31 - Ukrajinski ministar obrane rekao je da Rusija priprema novu ofenzivu i upozorio da bi mogla početi već 24. veljače, javlja u četvrtak BBC.
Oleksij Reznikov rekao je da je Moskva nagomilala tisuće vojnika i da bi mogla "pokušati nešto" kako bi obilježila godišnjicu početne invazije prošle godine.
Napad bi također obilježio ruski Dan branitelja domovine 23. veljače, koji slavi vojsku.
8:20 - Sposobnost Rusije da održi korak s postojećim ugovorima o izvozu oružja vjerojatno će biti "ozbiljno poremećena" najmanje sljedećih tri do pet godina kao posljedica rata u Ukrajini, priopćilo je Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva (MoD).
U svom posljednjem priopćenju Ministarstvo obrane je reklo da je uloga Rusije kao pouzdanog izvoznika oružja "vrlo vjerojatno potkopana" njezinom invazijom na Ukrajinu i međunarodnim sankcijama.
S nedostatkom komponenti koji također utječe na proizvodnju opreme za izvoz, Rusija će vjerojatno imati problema u stvaranju oklopnih vozila, jurišnih helikoptera i sustava protuzračne obrane.
Prema Wilson Centru, Rusija je drugi najveći svjetski izvoznik oružja u svijetu, nakon Sjedinjenih Država, s 20% globalne prodaje oružja i godišnjim prihodom od 15 milijardi dolara.
Latest Defence Intelligence update on the situation in Ukraine - 2 February 2023
— Ministry of Defence 🇬🇧 (@DefenceHQ) February 2, 2023
Find out more about the UK government's response: https://t.co/9fAjCUB3J7
🇺🇦 #StandWithUkraine 🇺🇦 pic.twitter.com/b8uh2GQxgk
8:16 - Rusija u četvrtak obilježava 80. obljetnicu sovjetske pobjede u bitci za Staljingrad, velike prekretnice u Drugom svjetskom ratu i simbola domoljublja koje s udvostručenom snagom zagovara Vladimir Putin u jeku ofenzive u Ukrajini. Obilježavanje bitke za Staljingrad dolazi u vrijeme žestokih borbi između ruskih snaga i ukrajinskih vojnika u toj bivšoj sovjetskoj republici, poprištu više od godinu dana ruske ofenzive pokrenute, prema Kremlju, radi "demilitarizacije" i "denacifikacije" te susjedne zemlje.
Ruski predsjednik će otputovati u Volgograd, nekadašnji Staljingrad, kako bi sudjelovao u proslavi, priopćio je Kremlj.
Smatrana jednom od najkrvavijih u povijesti, s oko dva milijuna mrtvih na obje strane, Staljingradska bitka (1942.-1943.) promijenila je tijek sukoba u Drugom svjetskom ratu.
Tu pobjedu još uvijek slavi Rusija koja se smatra nasljednicom Sovjetskog Saveza koji je spasio Europu od nacizma.
Pobjeda u ovoj bitci dobiva dodatnu simboličku važnost kako se približava prva godišnjica pokretanja ruske operacije protiv Ukrajine 24. veljače 2022., gdje Moskva pojačava svoje akcije nakon nedavnog zauzimanja Soledara, grada u istočnoj Ukrajini, što je bio prvi uspjeh za ruske snage nakon mnogo mjeseci i niz neuspjeha.
Sam ruski predsjednik ne libi se povući paralelu između otpora protiv Hitlera i ofenzive u Ukrajini.
"Zaboravljanje lekcija iz povijesti dovodi do ponavljanja strašnih tragedija. Dokaz za to su zločini nad civilima, etničko čišćenje (i) kaznene akcije koje organiziraju neonacisti u Ukrajini", ustvrdio je tako prošlog petka, povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta. “Upravo protiv tog zla naši se vojnici hrabro bore”, dodao je.
Ove izjave izazvale su žestoke reakcije. Šefica francuske diplomacije Catherine Colonna opisala ih je kao "strašne" i "šokantne", te "nedostojnu provokaciju" na dan sjećanja na žrtve holokausta.
7:01 - Ruska raketa uništila je stambenu zgradu u gradu Kramatorsku na istoku Ukrajine kasno u srijedu, najmanje dvije osobe su poginule, a sedam ih je ozlijeđeno, rekao je regionalni guverner Pavlo Kirilenko. "Spasioci, policija i komunalne službe rade na mjestu događaja kako bi prošli kroz ruševine uništene zgrade. Vjerojatno su ljudi još uvijek ispod njih", napisao je Kirilenko u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.
Najmanje 44 osobe poginule su prošlog mjeseca kada je ruski projektil pogodio stambenu zgradu u gradu Dnipru na istoku zemlje. "Ovo nije ponavljanje prošlosti, to je svakodnevna stvarnost naše zemlje - zemlje s apsolutnim zlom na svojim granicama", napisao je predsjednik Volodimir Zelenski na Telegramu.
U zasebnom tweetu Zelenski je napisao kako je "jedini način da se zaustavi ruski terorizam je poraziti ga - tenkovima, borbenim zrakoplovima, raketama dugog dometa". Ukrajina, koja je prošli tjedan osigurala obećanja za borbene tenkove, želi da je saveznici opskrbe lovcima i projektilima.
Kirilenko je objavio sliku na kojoj se vidi četverokatna zgrada koja je pretrpjela velika oštećenja. Ukrajinska redakcija Radija Slobodna Europa objavila je kratki video isječak koji prikazuje spasioce kako rade pod reflektorima dok snijeg pada na ruševine. Ukrajina optužuje ruske snage za neselektivno granatiranje civilne infrastrukture, što Moskva rutinski odbacuje.
Prošlog travnja Ukrajina je rekla kako je 57 ljudi poginulo kada je ruski projektil pogodio željezničku postaju u Kramatorsku. Moskva je odbacila odgovornost, rekavši da je raketa bila ukrajinska.
>> VIDEO Kod Solovjova o Kosovu: Rusija će pomoći Srbiji da se oporavi od raspada Jugoslavije
video zapisi iz Kramatorska u biti su isti kao nedavni ruski pokolj kojem smo nedavno svjedočili iz Dnjipra. Rusija nastavlja sa svojim terorističkim akcijama protiv civilnog stanovništva štoje teški zločin po međ.pravu