Nagađanja o umiješanosti Osame bin Ladena i njegove organizacije Al-Qa"ide u aktivnosti humanitarnih organizacija koje su bile registrirane za rata u Hrvatskoj kreću se od potpunog nijekanja do čvrstog uvjerenja da je svaka islamska humanitarna organizacija bila terorističko gnijezdo. Kao i u svakoj aferi, istina je, međutim, u sredini, a o bin Ladenovim aktivnostima preko nekih humanitarnih organizacija u Hrvatskoj "Večernji list" pisao je još u početku ove godine.
Pripreme za odlazak dobrovoljaca iz arapskih i islamskih zemalja za rata u BiH započinjale su upravo registriranjem humanitarne organizacije u Republici Hrvatskoj, najčešće u Zagrebu. Postojala su tri tipa humanitarnih organizacija: one koje su se stvarno bavile tim radom, organizacije u kojima su samo pojedinci znali da se uz humanitarni rad odvijaju i druge aktivnosti i organizacije kojima je humanitarni rad doslovno služio kao paravan za sasvim druge stvari. U cijeloj toj zbrci Hrvatska je imala ambivalentan stav i pravila su se mijenjala zavisno od pritiska vanjskih savjetnika.
Bin Laden - jedna od islamističkih struja
Vjerodostojno svjedočanstvo o začuđujućim događajima koji su neposredno predhodili sukobima između Hrvata i Bošnjaka u BiH dao nam je jedan od bivših pripadnika brigade Al Mudžahid. U izjavi za "Večernji list" Egipćanin Mustafa Kamel Suleiman kaže:
- Sredinom 1992. godine dobili smo zapovijed da krenemo iz Afganistana i raznih arapskih zemalja u Saudijsku Arabiju koja je bila glavni organizator i financijer odlaska u BiH. Tamo nam je napravljeno pokriće i odletjeli smo u Zagreb kao djelatnici humanitarne organizacije Al Haramein i Visokih komesarijata za izbjeglice Saudijske Arabije i Kuvajta. U zagrebačkoj zračnoj luci dočekala nas je vojna delegacija BiH. Nakon što smo dobili akreditacije humanitarnih djelatnika od Ministarstva vanjskih poslova Republike Hrvatske radi lakšeg kretanja i prelaska granice, odvedeni smo preko Splita u Mostar, te u Sarajevo, a jedan dio otišao je za srednju Bosnu. Mnogo mudžahedina dolazilo je iz Italije, Velike Britanije, Belgije, Nizozemske i Njemačke. U Saudijskoj Arabiji su nam tvrdili da je prolaz siguran jer je navodno potpisan sporazum između Tuđmana i Izetbegovića po kojem je Hrvatska zauzvrat dobivala dio oružja i novca koji je bio namijenjen Bošnjacima. Mudžahedini nisu dolazili samo kao humanitarci i s odobrenjem UNHCR-a, već i s lažnim novinarskim iskaznicama i akreditacijama koje sjedište UNPROFOR-a u Zagrebu ispočetka nije provjeravalo, te su mnogi ušli u BiH kao novinari.
Osama bin Laden bio je samo jedan od nekoliko raznih islamističkih struja koje su htjele zauzeti što bolji strateški položaj u BiH koji bi im omogućio infiltraciju u ovaj dio Europe. S novcem koji je dao bin Laden u Zagrebu je 1992. osnovana humanitarna organizacija Al Kifah u Ulici Križnog puta 105 pod vodstvom Kamr Ad Din Khirbanija, bivšeg pilota alžirskog zrakoplovstva i jednog od čelnika Fronte za spas islama koji je stanovao u ulici Vila Velebita 5.
Humanitarci s telefaxom, stolom i kaučem
Vlasnik unajmljenog prostora izjavio je u siječnju ove godine za "Večernji list" da je prostor bio uglavnom prazan te da je u njemu bio telefax, stol i kauč. Mjesečne doznake iznosile su 50.000 dolara, a izbjeglicama su dijelili po 50 maraka mjesečno. Zaposleni u toj humanitarnoj organizaciji bili su uglavnom Alžirci, a sam Khirbani zadržao se kratko i potom otišao u BiH, a zatim u Albaniju. Početkom ove godine Khirbanija je CIA osumnjičila za pokušaj napada na američko veleposlanstvo u Rimu. Uz Khirbanija u organizaciji je radio i Abdel Magid Dohman, također Alžirac, a sve do travnja bio je najtraženija osoba u SAD-u za kojim je bila raspisana nagrada od pet milijuna dolara jer je planirao niz napada u Americi u doba proslava za 2000.godinu. Njegov partner Ahmad Al Rasam, uhićen 1999., odao je plan, a Dohman je zatim uhićen u Alžiru. Humanitarna organizacija Al Kifah djelovala je u Zagrebu sve do 1996., kada je svoje sjedište preselila u BiH.
Druga humanitarna organizacija, Al Moafaq, nešto je drugačiji slučaj. Nju je vodio Tunižanin Shafik Iyadi u zagrebačkom naselju Borovje. Humanitarna organizacija svoje je djelatnosti proširila i na edukativne, pa su bošnjačke izbjeglice imale pogodnosti besplatnih tečajeva stranih jezika ili informatike. I ova je organizacija preselila u BiH po prestanku rata, a čini se da su samo neki zaposlenici znali otkuda stiže novac za rad organizacije. Jedna od njih je Bošnjakinja Rafika M. iz okolice Tuzle, koja danas živi u Istanbulu, u Turskoj. Još 1993., kao suradnica čelnika Al Mofaqa, Sudanca Al Obejida, koji se danas bavi bankarstvom u BiH, putovala je u Sudan gdje je boravio i Osama bin Laden, a bila je prisutna kada je bin Laden davao velike svote novca u gotovini za humanitarnu organizaciju. Rafika M. tada se fotografirala zajedno s bivšim i sadašnjim predsjednicima Sudana, Hassanom Turabijem i Omarom Beshirom, te Osamom bin Ladenom. Tada nije ni slutila da je darežljivi donator i osoba kojoj je u Sudanu poklanjana velika pažnja ustvari fanatični ekstremist koji sanja da ujedini sve muslimane pod svojim vodstvom. Mogućnost da je novac davan samo za humanitarne svrhe zanemariva je kada se zna za ostale bin Ladenove djelatnosti.
Na početku rata u BiH humanitarna organizacija Al Mofaq kupila je za gotovinu, a preko posrednika nekoliko stanova u naselju Borovje gdje je imala sjedište, o čemu je "Večernji list" također pisao u travnju ove godine. Stanovi su trebali služiti za nesmetan boravak dužnosnika organizacije kada bi doputovali u Zagreb ili za kraći hitan smještaj izbjeglica, kupljeni su novcem koji je dao bin Laden i pravno su njegovo vlasništvo u Republici Hrvatskoj. Naravno da se bin Laden neće pojaviti i potraživati svoje vlasništvo, jer je bit uspješne infiltracije njegove organizacije u tajnoj kupnji nekretnina u raznim zemljama. Problem vlasništva stanova nastao je kada je Al Moafaq preselio u BiH, a stanove prepustio Islamskoj zajednici i u njima sada stanuju zaposleni u Mešihatu, a predstavnici Al Moafaqa već su nekoliko puta pregovarali o povratu stanova. Svi pokušaji da dobijemo detaljnije informacije o stanovima u Borovju od osoba upućenih u taj slučaj ostali su bez rezultata.
Razdor među muslimanima u BiH
Na primjeru ove dvije humanitarne organizacije kroz koje je bin Laden djelovao na različite načine u korist svojih ciljeva može se složiti obrazac djelovanja i ostalih islamističkih organizacija koje su ulazile u Hrvatsku početkom devedesetih. Kao što je Osama bin Laden imao svoj cilj, namjere i sredstva, te osobe koje su djelovale na terenu, tako su ih imale i ostale skupine, ali i pojedine države. Interesi tih skupina kretali su se od humanitarne pomoći, preko širenja i učvršćivanja islama, do pomoći u oružju i ljudstvu Bošnjacima. Aktivnosti su se tako razgranale da su pojedine organizacije tiskale u Hrvatskoj vlastite vjerske listove koji su bili namijenjeni mnogobrojnim bošnjačkim izbjeglicama, a mnoge organizacije davale su svoju pomoć Bošnjakinjama jedino ako se pojave islamski odjevene, tj. s maramom na glavi, s dugim rukavima u suknjama do poda. Nejednom se dogodilo da dežurni koji dijeli pomoć odbije izdati čak i lijek ako se netko nije ponašao u skladu s islamom, a mnogo puta bošnjačke su se izbjeglice žalile na postupke pojedinih humanitarnih organizacija, poglavito saudijskih.
Mora se priznati da su i sami Bošnjaci bili zatečeni zahtjevima koji su postavljani pred njih, a otvoreno i agresivno naturanje vahabitske škole islama, koja prevladava u Saudijskoj Arabiji (kojoj pripada i bin Laden), muslimanima u Bosni koji nisu na to naučeni, i financiranje školovanja mladih muslimana u vjerskim školama u Arabiji doveli su do razdora i među muslimanima u BiH koji se sada suočavaju s vlastitim ekstremnim islamistima u punom značenju toga izraza.
Piše Hasan Haidar Diab
