U modernoj američkoj povijesti nije zabilježeno toliko rasnih zločina i zločina iz mržnje, a uzrok tomu je – Barack Obama. Ulazak prvog Afroamerikanca u Bijelu kuću rasplamsao je vatru koja ionako neprekidno tinja – govori Richard Cohen, čelnik SPLC-a (South Poverty Law Center), organizacije koja se bavi diskriminacijom, pruža zaštitu žrtvama nasilja te tuži zločince. Mržnje je posvuda, a aktivnih ekstremističkih skupina (tzv. hate groups) koje na piku imaju manjine, bilo rasne, etničke i spolne, lani je bilo 784. Analiza najnovijeg pokolja u SAD-u, kad je bijeli ekstremist upao u “crnu” crkvu u Južnoj Karolini i pobio devetero ljudi, otkriva složeno tkanje američkog društva: rasnu, etničku i ekonomsku nejednakost i segregaciju te socijalnu izolaciju, koje, posebice u posljednje vrijeme, u krvavom nizu obračuna i prosvjeda, od Fergusona do Južne Karoline, završava u krvi. – Bijelac, pristaša aparthejda, ušeće u crnu crkvu i pobije devetero ljudi. Najavio je kako “to mora učiniti jer crnci siluju naše žene i preuzimaju državu”.
Sve manje bijelaca u SAD-u
– Očito je riječ o zločinu iz mržnje koji je počinila osoba koja se osjeća ugroženom novom demografskom slikom Amerike i koju plaši sve veća nazočnost Afroamerikanaca u javnom životu – objašnjava Cohen. – Od 2000., kad je Obama izabran za predsjednika, bilježimo porast broja ekstremističkih skupina. Razlog je taj što SAD postaje država sve veće etničke raznolikosti. Simbol te promjene za mnoge je ekstremiste Afroamerikanac u Bijeloj kući – kaže. Od 319 milijuna stanovnika, 2010. je bilo 63,7 posto bijelaca, 16,4 posto Latinoamerikanaca te 12, 2 posto crnaca, da bi brojke 2013. izgledale ovako: 62,2 posto bijelaca, 17,1 posto Latinoamerikanaca te 13,2 posto crnaca. Do 2045. bijelci će postati manjina. Prirodni prirast je nizak, a imigracija visoka – od 2015. do 2060. SAD će “izgubiti” 23 milijuna bijelaca rođenih u SAD-u, ali “dobiti” 118 milijuna rasnih i etničkih manjinaca i imigranata. Posljednjih se godina govori o krizi Republikanske stranke, uporištu bijelaca, koja gubi biračko tijelo.
Republikanci na zlu glasu
– Stanovništvo se okrenulo demokratima, mladi, imigranti iz Meksika, visokoobrazovani. Republikanska bi se stranka trebala zapitati je li gore izgubiti bijele ili latino birače – kaže komentator i dobitnik Pulitzera Ronald Brownstein. Gubitak pozicija tradicionalnih, bijelih Amerikanca, ogleda se i u tome što je Hollywood posljednjih godina “propustio” tek jednu seriju u kojoj je glavni lik republikanac. Taj osjećaj marginalizacije i nestanka iz javnog prostora usmjerava dio bijelaca prema konzervativnijim stajalištima, a neke i u ekstremizam. No podaci FBI-a pokazuju kako su crnci najčešće žrtve zločina iz mržnje – u prosjeku, 52 od milijun crnaca biva napadnuto zbog boje kože. Slijede napadi na američke Indijance (30 na milijun), Latinoamerikance (devet na milijun), Azijce (osam na milijun) te bijelce (napadnuto četiri bijelca na milijun bijelaca). Najviše ekstremističkih skupina u odnosu na broj stanovnika nalazi se na jugu, u Arizoni i Mississippiju, a podružnica Ku Klux Klana najviše je u Mississippiju gdje je 22 posto stanovništva siromašno. – Crnci jesu diskriminirani, ali zato što su siromašniji. Žive u izoliranim zajednicama, bez pozitivnih uzora. Siromaštvo i stavovi se tako perpetuiraju iz generacije u generaciju – kazao nam je Ante Vulić, liječnik na usavršavanju u Bolnici Johna Hopkinsa u Baltimoreu. K svemu, policija će tri puta češće zaustaviti crnca u vozilu nego bijelca, a zatvorsku populaciju čini 40 posto nebijelaca. U Fergusonu, gdje su lani buknuli prosvjedi, živi 67 posto crnaca, ali policijske snage čini 94 posto bijelaca. – U SAD-u policija ima poseban status. U autoškoli te nauče da se nemaš što razgovarati s policajcem ako te zaustavi. Šuti i radi što ti kaže. Na sudu ćeš govoriti – kaže Ante. No, stalni skandali urušili su povjerenje u policiju, pogotovo kod crnaca. Princip “šuti i slušaj” ne poštuju.
>>Liječnik iz Baltimorea: Ne prosvjeduju zbog rase, već siromaštva
>>Snimka ga razotkrila: Policajac namjerno upucao Afroamerikanca
Slično događaju u "crnoj" crkvi se dogodilo na danaśnji dan 1928. U yugoslavenskom parlamentu kad je srpski zastupnik pucao sa govornice i ubio 3. hrvatska zastupnika. Ali o tome se ništa nemoźe pročitati u Večernjaku.