Predsjednik Francuske Nicolas Sarkozy izašao je kasno večeras s devetosatnog sastanka u Bruxellesu i proglasio: dat ćemo Grčkoj još 109 milijardi eura pomoći, nagovorit ćemo i privatne investitore da dobrovoljno u tome sudjeluju, ali molim vas, samo nemojte to nazvati djelomičnim bankrotom Grčke.
Ali sve tri rejting agencije su, prema pisanju Financial Timesa, bile na putu da rješenje dogovoreno na izvanrednom summitu lidera euro zone nazovu upravo tako: djelomičnim bankrotom, odnosno nemogućnošću Grčke da plaća sve svoje obaveze. Kako god to nazvali - defaultom, bankrotom ili ogluhom na plaćanje - to bi bilo prvi put da jedna članica euro zone ne može platiti svoje račune.
Posljedice za EU?
Kakve bi to posljedice moglo imati na čitavu EU, nitko još sa sigurnošću ne zna, ali se svi pribojavaju odgovora na to pitanje. Europska centralna banka (ECB) proteklih dana se opirala rješenju koje bi vodilo u djelomični bankrot jer bi to signaliziralo da se grčki problemi mogu ponoviti i u Italiji i Španjolskoj. A to bi onda, zbog veličine i važnosti tih zemalja, bilo fatalno za euro. Upitan o tome je li ovo djelomični bankrot Grčke, predsjednik ECB-a Jean Claude Trichet sinoć je odgovorio: - Trenutno, koliko shvaćam, takva odluka nije donesena. Vidjet ćemo što će se dogoditi… U svakom slučaju, imamo dobrovoljno uključivanje privatnih investitora, što smo željeli.
Trichet je, drugim rječima, ocjenu o tome je li ovo bankrot ili nije prepustio onima koji su na tržištu najpozvaniji da to ocijene - rejting agencijama, s kojima EU u zadnje vrijeme nije baš u prijateljskim odnosima. Zaključci summita u Bruxellesu predstavljaju još jednu pobjedu njemačke kancelarke Angele Merkel. Nijemci su pristali dati novac za novi paket pomoći Grčkoj samo ako dio troška snose i privatni investitori. U tome su uspjeli.
Europski monetarni fond
Nijemci su također željeli izbjeći rješenje koje bi značilo uvođenje euro-obveznica. Ali pitanje je koliko je cijeli summit uspio u tome da donese snažno i jasno rješenje koje će smiriti paniku na tržištu. Jedna mjera koja bi trebala uliti povjerenje je davanje većih ovlasti Europskom fondu za financijsku stabilnost (EFSF). U njemu je 440 milijardi eura koje su Njemačka i druge zemlje euro zone već ranije odvojile, ali sada taj Fond ima puno veće ovlasti i puno lakše uvjete dijeljenja novca: davat će ga po nižim kamatama i na dulji otplatni rok.
- Dogovorili smo se da stvorimo začetak Europskog monetarnog fonda - rekao je francuski predsjednik Sarkozy o novom, jačem EFSF-u koji sada u Europi ima ulogu sličniju onoj koju MMF ima u svijetu. Sudeći po sinoćnjem rastu na burzama, čini se da su investitori prepoznali veće ovlasti EFSF-a kao dobre.
Svijet je opasno mjesto. Stvari se rješavaju parcijalno i u toj dinamici netko gubi, drugi dobiv. Dok se sve ne riješi globalno bit će opasnosti od novih sukoba, gladi, nestašica, ratova, bogatstva i propadanja... Za globalno rješenje nije još vrijeme.