Slabiji potresi, kao onaj koji je pogodio Zagreb u srijedu navečer, u seizmički aktivnom području događaju se češće, a oni najjači vrlo rijetko. Ustaljeno je pravilo: Što duže nije bilo takvih potresa, prije će se dogoditi, i s time se moramo suočiti! - kaže prof. dr. Marinko Oluić, stručnjak za daljinska istraživanja u geologiji.

Dodaje kako su ispod Zagreba, u unutrašnjosti Zemlje izražena dva pravca pružanja krupnih rasjeda – sjeverozapad-jugoistok i sjeveroistok-jugozapad - te to se to područje po broju i jačini potresa ubraja u najaktivnija područja središnje Hrvatske. Većina potresa u Zagrebu imala je žarište u Medvednici i nešto manje u široj okolici.

Nemirni Mediteran
- Dio smo i regije, Sredozemlja, u kojoj je je dosad bilo više katastrofalnih poptresa. Spomenimo samo dubrovački 1667. godine! Sredozmlje je  područje geodinamički veoma aktivno. Pomicanje Afričke ploče pod Euroazijsku ploču s međusobnim približavanjem Anatolijske ploče uzrokuje snažne tenzije, što često dovede do potresne aktivnosti, pa i vulkanske djelatnosti - objašnjava dr. sc. Oluić.

Može li se upravljati katastrofama? Kako suzbiti prirodne i izazvane katastrofa uz primjenu najnovijih tehnologija? Sva sila svjetskih mozgova skupit će se u rujnu u Zadru da iznese vlastita iskustva i odgovori na ta pitanja, a prof. dr. Oluić sudjeluje u organizacije te Prve međunarodne konferencije, za Hrvatsku vrlo važne.

Jer, osim što se nalazimo u zoni povećane seizmotektonske aktivnosti, još ćemo dugo vidati rane od lanjske vatrene stihije na Kornatima, koja je odnijela 12 života.

- Govoriti ćemo i o poplavama, degradaciji zemljišta, klizištima, orkanskim vjetrovima, onečišćenosti mora i svim drugim oblicima katastrofa koji se sve više pogađaju Mediteran. Mediteran je specifičan upravo po tome što se na njemu događa najviše šumskih požara, koji za sobom ostavljaju golemu materijalnu štetu, a nerijetko i ljudske žrtve - ističe prof. dr. Oluić.

- U Hrvatskoj se zasad koristimo satelitskim snimkama tvrtke Geosat iz Zagreba i njihova je rezuluciju razlučivanja manja od jednog metra pa do kilometra. No, u Zadru će nam neki stručnjaci predstaviti i satelite koji se koriste najviše ljetni kada haraju požari, a preko kojih se u roku pola sata može dobiti određena snimka požarišta, preko koje bi naši stručnjaci za šumske požare mogli nadgledati situaciju. S primjenom takve tehnologije, tragedije kao što je ona kornatska više se ne bi ponavljale - kaže prof. dr. Oluić.

Čisto more
- Zorno će se pokazati primjena instrumenata na satelitima kojima se motre morske površine. Njima se izuzetno dobro može pratiti temperatura površinskog sloja mora, koja za sobom povlači i cvjetanje mora, alge, a preko kojih se može izuzetno dobro pratiti i zagađenja koja dolaze i s kopna i s plovećih objekata.

Jer, tim se instrumentima može locirati brod u istom trenutku kada počinje ispuštati zagađivače - objašnjava prof dr. Marinko Oluić.

Video sadržaj

Angy Morad

Preminula trudna glumica i bivša misica, njene posljednje riječi slamaju srce

3

'osjetio sam kako mi duša napušta tijelo'

Bio je mrtav nakon automobilske nesreće: Opisao je što je vidio u posjetu 'raju i paklu'

Premium sadržaj

10

AMERIKANCI POTIHO OTIŠLI U MINSK

Uvod u smanjenje sankcija? Dok svi govore o odnosima SAD-a i Rusije, u sjeni su pregovori s Bjelorusijom

Najveći paradoks

"Ustaše su u domovini tada bile marginalna skupina, no, međunarodne okolnosti otvorile su im put prema vlasti"

kulinarska konferencija

Chef s najdugovječnijom povijesti Michelinove zvjezdice dolazi u Zagreb

Važna obavijest HZMO-a: Imaju dobre vijesti za 161.857 korisnika