HRVATSKI SABOR

Šeks: Zašto HSS mijenja stav o Krškom

29.06.2002.
u 00:00

* Ministar gospodarstva kaže da se ratifikacijom sporazuma štiti najveća hrvatska investicija izvan Hrvatske

Koliko je rasprava o sporazumu sa Slovenijom o Nuklearnoj elektrani Krško osjetljivo pitanje, pokazala je i jučerašnja rasprava u Hrvatskom saboru. Zastupnici su polemično istupali. Hadezeovac Vladimir Šeks kazao je: "Ovaj nas sporazum dovodi u ponižavajući položaj" i "Ispod je razine nacionalnog dostojanstva da o tome uopće raspravljamo", a pravaš Anto Đapić smatra da je riječ o političkom, gospodarskom i ekološkom slomu. Prijedlog Kluba HSP-a i HKDU da se ta točka skine s dnevnog reda pao je u vodu za samo nekoliko glasova - 49 zastupnika bilo je za odgodu rasprave, a 54 su bila za nastavak. Oporbenim klubovima pridružili su se haeselesovci, koji su, kako je u ime Kluba te stranke kazala Đurđa Adlešić, prije početka sjednice jednoglasno zaključili da o sporazumu nije potrebno niti raspravljati, niti glasovati jer to ne radi ni slovenska strana.

Oštre su riječi izmijenjene i kada je predsjednik Kluba HDZ-a Šeks upitao kako se to promijenio stav HSS-a, te je li točno da je riječ o trgovini između SDP-a i HSS-a nuklearkom i cijenom pšenice. Šeksa je najprije opomenuo predsjednik Hrvatskoga sabora Zlatko Tomčić. Upozorio ga je da je vrijeđanje stranaka na taj način nedopustivo, a predsjednik Kluba HSS-a Luka Trconić Šeksov je istup ocijenio neukusnim i nonsensom, te je s indignacijom odbio podmetanja da je HSS trgovao sa SDP-om. Hadezeovci su se založili za raskidanje sporazuma i pozvali zastupnike neka se ugledaju u slovenski parlament kako se štite interesi države. Esdepeovci su, citirajući sporazum, odbacili mogućnost da se rasprava i glasovanje odgodi.

Ministar gospodarstva Hrvoje Vojković, govoreći o sporazumu, kazao je da se njegovom ratifikacijom štiti najveća hrvatska investicija izvan Hrvatske, vrijedna 600 milijuna američkih dolara, njome se konačno uređuju vlasnički odnosi, a dugoročno se osigurava isporuka električne energije. Vojković je kazao kako svaka država dobiva pola energije, a Hrvatskoj ona počinje stizati od 1. srpnja, te je nuklearka u suvlasništvu 50:50 posto. To suvlasništvo, objasnio je, znači da bi do 2023. godine Hrvatska potrošila 225 milijuna dolara za razgradnju nuklearnog otpada.

Neki su zastupnici upozoravali na to da se ratifikacija, zbog potpisa Vlade, više neće moći izbjeći. Upozoravajući na tu činjenicu, Damir Kajin ocijenio je da je Hrvatska već privatizirala sve strateške grane, te da ne vidi zašto ne bi prodala svoj udio u Krškom jer je dobra svaka cijena ako netko preuzme brigu o skladištenju nuklearnog otpada.

Svaka je arbitraža bolja od ovakvog sporazuma, ocijenio je Tonči Tadić u ime Kluba HSP-a i HKDU. Upozorio je da se puno jeftinija električna energija može nabaviti iz uvoza, konkretno iz BiH, te naglasio: "Ili netko želi pokazati da su Hrvati dobri pregovarači, makar i na vlastitu štetu, ili netko želi zaraditi na razgradnji Krškog." Protiv odlučivanja o ratifikaciji sporazuma u ime Kluba DC-a izjasnio se dr. Mate Granić.

U ime Kluba HDZ-a, Marina Matulović-Dropulić kazala je da se, umjesto trošenja 500 milijuna dolara na nuklearku, za isti novac može izgraditi nova plinska elektrana. U ime Kluba SDP-a Mato Arlović kazao je da će zastupnici te stranke glasovati za ratifikaciju, te istaknuo kako je pravna sigurnost Hrvatske osigurana. Za ratifikaciju će biti i zastupnici Kluba HNS-a, SBHS-a i PGS-a, kazala je Vesna Pusić.

Potpredsjednik Vlade Goran Granić kazao je da sporazum do kraja štiti interese Hrvatske, ali i kako je nakon potpisivanja uvijek moguća prodaja našeg udjela.

D. Đuretek, B. Kovač, Ro. Kovačević

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije