SARAJEVO – Tisuće silovanih i u ratu zlostavljanih žena koje danas žive
na području Federacije BiH još nemaju reguliran socijalni status, a
većina njih prepuštena je sebi i malobrojnim nevladinim organizacijama.
Zakon i naknada
Tek se sada pripremaju izmjene federalnog zakona kojima će se silovanim
ženama priznati status civilnih žrtava rata i predvidjeti odgovarajuća
novčana naknada. Poseban je problem činjenica da je ratno silovanje u
najvećem dijelu javnosti tabu tema, u što se odlično uklapa država
ignorirajući postojanje cijele vojske u ratu zlostavljanih žena.
Mlada redateljica Jasmila Žbanić jedna je od onih koji ukazuju na
nedopustivo društveno ignoriranje žena-žrtava rata. Njezin film
“Grbavica” upravo je inspiriran zlostavljanjem žena u proteklom ratu.
Dok je pripremala film, kako sama kaže, upoznala se s velikim brojem u
ratu silovanih žena, koje se neuspješno pokušavaju vratiti u “normalan
život”.
– Najveći broj njih uopće nisu sposobne za normalan život. Teško
zadržavaju posao jer, primjerice, ne smiju ostajati na radnom mjestu
nakon što padne mrak. To je izravna posljedica onoga što su proživjele
u ratu. Žalosno je što te žene ne mogu ostvariti niti minimalna
socijalna prava – kaže J. Žbanić.
Na izmjenama federalnog zakona koji bi to trebao promijeniti radi
ekspertni tim Fondacije lokalne demokracije Sarajevo. Cilj projekta je
definirati i unaprijediti status žena žrtava rata, priznati im status
civilnih žrtava rata i njihova prava izjednačiti u svim kantonima.
Trauma i šutnja
Uloga predlagatelja ponuđena je federalnom Ministarstvu rada i
socijalne skrbi, o čemu će ovih dana ekspertni tim razgovarati s
resornim ministrom kako bi se izmjene što prije našle u proceduri.
Točan broj u ratu silovanih žena sigurno će biti teško utvrditi. Neki
izvori govore čak o 20.000 žena žrtava rata u BiH. Fondacija raspolaže
podacima o 2707 žena žrtava rata, ali i procjenjuje da ih je samo u
Federaciji BiH dvostruko više.
– Članice Udruge “Žene žrtve rata” evidentirale su 2707 silovanih žena,
no to nije konačan i realan broj. Ženama treba vremena da se jave,
mnoge razmišljaju hoće li se uopće javiti. Samo prošli tjedan imali smo
pozive 50 žena – kaže Selma Begić iz Fondacije lokalne demokracije.
SILOVANJE