SARAJEVO - Svaki peti stanovnik Bosne i Hercegovine je siromašan, a oko
30 posto građana živi na granici siromaštva. To je priznao i
predsjedatelj Vijeća ministara BiH Adnan Terzić, koji smatra da usprkos
takvim pokazateljima BiH ne treba svrstati u red siromašnih zemalja.
Govoreći na simpoziju "Socijalni sigurnosni sistemi" Terzić je kazao da
je tijekom prošle godine BiH na ime socijalne skrbi izdvojila 350
milijuna eura, odnosno oko pet posto bruto nacionalnog proizvoda, po
čemu prednjači u odnosu na druge države u tranziciji. Ustvrdio je kako
je sustav socijalne skrbi bolje razvijen u Republici Srpskoj nego u
Federaciji BiH, zahvaljujući tomu što je u RS centraliziran sustav.
Državne vlasti raspolažu podatkom da se u RS-u siromaštvo
smanjilo za četiri, a u Federaciji BiH za jedan posto. Iako nedovoljno,
povećanje plaća, mirovina i stabilne cijene dovele su do poboljšanja
životnog standarda. Različiti su uzroci siromaštva u BiH, a među
najvećima su nezaposlenost, život u manjim općinama, neodgovarajuće
obrazovanje, kršenje ljudskih prava, tj. diskriminacija prema
povratnicima.
Veliki uzrok siromaštva je i neodgovarajući sustav socijalne skrbi,
koji je, kao i brojne druge nelogičnosti, rezultat kompliciranog
političkog sustava definiranog Daytonskim sporazumom. Upravo je
Daytonski sporazum glavni krivac što država nije u stanju pomoći
socijalno ugroženim građanima, budući da taj sporazum nije predvidio
postojanje niti jednog oblika socijalne skrbi na državnoj razini.
U Bosni i Hercegovini sve je veći i strah od posljedica uvođenja poreza
na dodanu vrijednost od 17 posto. Postoji realna mogućnost da od Nove
godine, kada počinje primjena PDV-a, cijene većine proizvoda, pa i
osnovnih prehrambenih namirnica, značajno porastu, što bi dodatno
pogoršalo socijalno stanje u zemlji. Državna vlast odbacuje takve
tvrdnje jer će, kažu, poduzeti jasne mjere za ublažavanje očekivanog
rasta cijena.
Opredijelili smo se za uvođenje PDV-a s jedinstvenom stopom.
Svjesni smo da ovakav PDV može voditi rastu cijena osnovnih životnih
namirnica, što bi moglo ugroziti siromašne. Međutim, istodobno s
uvođenjem PDV-a s jednom stopom razvili smo program ublažavanja
posljedica eventualnog rasta cijena kojim ćemo kompenzirati siromašnu
populaciju za iznos u kojem dođe do poskupljenja osnovnih životnih
namirnica obećava Terzić, uz napomenu da je PDV s jednom stopom i
socijalnim programom za siromašne najbolje rješenje za BiH, koje
višestruko koristi upravo siromašnima.
No, vlasti vrlo oprezno prilaze brojkama o broju socijalno ugroženih
građana i kažu kako su one često pretjerane. Za primjer uzimaju podatak
da je samo u Federaciji BiH registrirano oko 600.000 automobila, što je
otprilike jednako broju obitelji u tome entitetu. Iako se ne može
kazati da svaka obitelj posjeduje vozilo, činjenica je da velik broj
njih ima kakve-takve automobile. S druge strane, većina stanovništva
uspijeva živjeti iznad granice siromaštva isključivo zahvaljujući sivoj
ekonomiji, odnosno ilegalnom radu.
Veliki broj poslova obavlja se izvan legalnog sustava, kako bi se
izbjegla porezna i druga opterećenja. Pretpostavlja se da polovica
plaća u BiH biva isplaćena "na crno", odnosno bez ikakva pisanog
službenog traga.
Male mirovine
Većina umirovljenika u BiH mjesečno prima oko 200 KM, što je nedovoljno i za pola potrošačke košarice, odnosno osnovnih prehrambenih proizvoda nužnih da se preživi 30 dana. (E. M.)
Narodne kuhinje
Jedan od glavnih indikatora siromaštva u BiH je broj javnih, odnosno narodnih kuhinja. Od završetka rata do danas narodne kuhinje su pune. (E. M.)
