Mi se s krizantemama mučimo od travnja, a uvoznici nekoliko dana i peterostruko više zarade. Što mislite koliko su nas koštale režije, voda, zaštitna sredstva, folije, benzin... – jada se cvjećarica na zagrebačkom Kvatriću.
Procvjetale ranije
Iako se s približavanjem blagdana Svih svetih sve teže provući pokraj štandova i klupa zatrpanih lončanicama krizantema, multiflora i rezanog cvijeća – a i sve popularnije kineske plastike – sisvetsko se cvijeće zasad više gleda nego kupuje. Cvjećarima je prejeftino, kupcima i dalje preskupo. Mnogi još mjerkaju domaću ponudu na tržnicama uspoređujući veličinu i cijenu s ponudom u trgovačkim lancima od kojih su se mnogi i ove godine pobrinuli za najjeftiniju cijenu, ponegdje i 7,99 kuna po lončanici, dok se one najmanje na tržnicama cijene na 10, a na grobljima i 20 kuna.
– Žute su krizanteme dosta podbacile. Zbog vrućina su procvjetale i dva tjedna ranije – kaže Tea Hubak iz Mraclina. Obitelj svake godine iznova važe argumente za i protiv cvjećarskog biznisa od kojega se, tvrdi Tea, prije moglo dobro živjeti, a sada se jedva pokriju svi troškovi.
Cvjećari su zbog toga i te kako kivni na uvoznike koji, prema podacima Hrvatske gospodarske komore, posljednjih godina uvoze 32 milijuna kilograma cvijeća za 45-50 milijuna dolara godišnje. Samo sisvetskih krizantema i multiflora godišnje uvezemo za više od 25 milijuna dolara. Domaća proizvodnja ne podmiruje ni 10% hrvatskih potreba, a izvoz nam je jedva 1,8 milijuna dolara.
– Plaćamo PDV i sve druge obveze državi, a njoj nikad nije palo na pamet da bismo subvencioniranom proizvodnjom i mi izvozili – kaže Jožica Varvir iz OPG-a Varvir iz Malog Bukovca. Priznaje da je bilo lakše kad “nisu bili u sustavu”, a otkako im uvoznici diktiraju cijene, i sami robu prodaju trgovcima.
– Taj ćemo novac vidjeti tek oko Uskrsa – žali se Jožica. Njihov OPG s još osam cvjećara zadruge Varaždinski cvijet te udruga cvjećara Ludbreg čine čak 8 od 10% preostale hrvatske proizvodnje, tvrdi ona. Posao s krizantemama i multiflorama ove je godine “urodio” sa 20.000 lončanica, koje prodaju po prosječnih 25 kuna. U posao su, govori, uložili oko 100.000 kuna, a s 12 kuna prosječne zarade po lončanici uprihodovat će oko 240.000 kuna podijeljenih na šest mjeseci posla i šest radnika u obitelji, dok “mali” koji nisu u sustavu PDV-u u tom biznisu fušare i redovito primaju socijalnu pomoć. – Pola prodaje onog tamo štanda uvoz je “na crno” iz BiH, dok smo mi kao registrirani proizvođači za pelcere za oko 25.000 multiflora i 6000 krizantema Nizozemcima morali platiti licenciju od 2500 eura – kaže pak Aleksandar Jantol iz OPG-a Mađarić.
Lampaše pune pjenom
Između lončanica za 10 do 50 kuna, rezanih krizantema po 8 ili špina za 4 kune, još se teže odlučiti za lampaš ili svijeću za posljednja počivališta najmilijih, kakvi su često najjeftiniji u trgovačkim lancima.
– No koliko gore – pita Vlatka Horvat iz obrta Turek. Tvrdi kako su uvozni lampaši punjeni pjenom koja je lakša i brže gori od parafina iz njihovih svijeća. Najveći njihov lampaš od 20 kuna gori i tjedan dana, uvozni ni tri dana.
>>Cvjećarica hobi pretvorila u posao. Mladima poručila da slijede snove
