Škrlet je u svom punom uzletu. Moslavački vinogradari povećavaju vinograde te autohtone sorte vinove loze, a vinari od nje stvaraju monosortna vina raznih stilova, čulo se na vinskoj radionici Škrlet 10 u 1 na kojoj su okupljeni restorateri i ugostitelji imali priliku kušati škrlete vinarija Florijanović, Glavica, Jančar, Kezele, Klet Romić, Košutić, Miklaužić, Mikša, Seletković i Voštinić Klasnić, a organizirala ju je Udruga vinara i vinogradara Bregovita Hrvatska. Sommelier Josip Orišković kazao je kako se događaju zanimljive stvari zbog kojih treba proširiti namjenu škrleta koji se sada doživljava tek kao aperitivno vino. Riječ je, naime, o najvažnijoj autohtonoj sorti kontinentalne Hrvatske koja s mnogim mediteranskim jelima čini savršen spoj.
– U prvom redu prepoznajemo ga kao lagano, lepršavo vino, ali njegov potencijal nadilazi granice njegove vinske regije – Središnje bregovite Hrvatske. Dalmacija, Kvarner i Istra trebaju upravo takva vina za početak obroka i za jela kao što su carpaccio od tune, kozice i škampi s kojima se sjajno sljubljuje – naglasio je.
Škrletu se desetljećima nije posvećivala posebna pozornost, da bi zanimanje javnosti ponovo počeo privlačiti prije nekoliko godina. Za to su najzaslužniji vinari Moslavine koji ga proizvode. Podigli su mu kvalitetu, a potom ga i zajednički počeli predstavljati tržištu.
– Škrlet se sada uzgaja na samo 70 hektara što je u svjetskim razmjerima mala površina, ali on je naš veliki ponos. Zato želimo da bude prepoznatljiv u Hrvatskoj i šire. Vjerujem da mu u tome može pomoći naša sloga. Naime, kad odeš van, najsložniji su oni kojih ima najmanje. Takvi smo i mi okupljeni oko našeg škrleta iako svatko od vinara ima svoj stil, a i svaka vinarija dodatno nudi škrlet u nekoliko stilova. Tržištu želimo pokazati što sve škrlet može dati. Ide uz predjelo i glavno jelo, a sam može biti i desertno vino – kazala je Ivana Gelo iz vinarije Seletković.
Proizvođačima trenutačno najveći izazov predstavlja rast potražnje za škrletom. – Njegova je pozicija na hrvatskoj vinskoj sceni jasna, no ono što nam nedostaje, su količine. Ako sa škrletom želimo postati eminentni igrači na tržištu, u idućih deset godina moramo ostvariti napredak u povećanju površina ili konverziji vinograda iz internacionalnih sorti u škrlet. Moslavina sa škrletom na vinskoj sceni ima velik potencijal i trebamo ga iskoristiti – rekao je Hrvoje Košutić, predstavnik vinarije Košutić.
