Europska unija posljednjih tjedana iza zatvorenih vrata raspravlja o tome kako bi reagirala na veliki hibridni napad u kojem bi bilo više poginulih. Diplomati svih 27 država članica razmatraju moguće slanje hitnih timova, korištenje europskih sredstava za pomoć pogođenoj državi te način na koji bi čelnici EU-a komunicirali s javnošću u slučaju ozbiljnog napada.
Rasprave su intenzivirane nakon što je u kolovozu u zračnoj luci u Leipzigu pronađen dron s eksplozivom. Prema riječima europskih diplomata, taj je slučaj pokazao da ozbiljan incident s većim brojem žrtava više nije nezamisliv. "Moramo biti spremni za nešto ozbiljno", rekao je jedan visoki europski diplomat za Politico. Drugi je upozorio da, s obzirom na razmjere ruskih aktivnosti, "prije ili kasnije mora biti žrtava".
EU već godinama razvija tzv. paket instrumenata za odgovor na hibridne prijetnje, koji obuhvaća koordinaciju reakcija na kibernetičke napade, pokušaje uplitanja u izbore i sabotaže. No najnovije rasprave usmjerene su na scenarij u kojem bi takvi napadi prerasli u ozbiljno nasilje s više poginulih. Posljednjih mjeseci u Europi je zabilježen niz incidenata koje EU i NATO povezuju s hibridnim djelovanjem. Među njima su sumnjivi požari i sabotaže infrastrukture, pokušaji podmetanja zapaljivih naprava u prometnim čvorištima, povrede zračnog prostora te napadi na brodove u Crnom moru. "Sasvim je očito da će, ako Rusija sve više koristi smrtonosna sredstva za testiranje naše spremnosti i volje da odgovorimo, u jednom trenutku biti žrtava", rekla je Teija Tiilikainen, direktorica Europskog centra izvrsnosti za suzbijanje hibridnih prijetnji.
Upravo tu nastaje jedan od najvećih problema. Neke članice upozoravaju da bi EU stvaranjem novih sigurnosnih mehanizama mogao udvostručiti funkcije NATO-a i dodatno zakomplicirati donošenje odluka u kriznom trenutku. Ako bi u napadu poginuli građani više država članica EU-a ili NATO-a, politički pritisak na obje organizacije da reagiraju bio bi iznimno velik. Bivša glasnogovornica NATO-a Oana Lungescu upozorila je da bi preklapanje nadležnosti moglo zbuniti donositelje odluka i usporiti reakciju, što bi u kriznoj situaciji moglo biti posebno problematično. Dodatnu zabrinutost izaziva i pitanje sigurnosti komunikacije. Nekoliko diplomata tvrdi da neke države nerado dijele najosjetljivije obavještajne podatke u okviru EU-a zbog straha od curenja informacija. Zbog toga se dio država i dalje radije oslanja na NATO-ove sigurnosne formate. "Moja je vlada vrlo sumnjičava prema dijeljenju osjetljivih obavještajnih podataka u Coreperu ili čak u prostoriji za čelnike", rekao je diplomat iz jedne od država na istočnom krilu. "To se ili pojavi u medijima ili ode izravno u Moskvu."
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u svom je posljednjem govoru o stanju Unije predložila "hitni sigurnosni protokol" koji bi trebao pomoći državama članicama da koordiniraju odgovor na velike sigurnosne incidente. Prijedlog bi se, zajedno s idejom o osnivanju Europskog vijeća za sigurnost, trebao naći u novoj europskoj sigurnosnoj strategiji koja se očekuje početkom studenoga. No neke države već sada upozoravaju da nije potrebno stvarati nove strukture. EU već ima mehanizam IPCR (Integrated Political Crisis Response), koji omogućuje brzo sazivanje kriznih sastanaka i koordinaciju država članica u velikim krizama. Mehanizam je korišten tijekom pandemije i drugih velikih izvanrednih situacija. "Već imamo mehanizme. Ako dođe do krize, imamo IPCR, koji je vrlo dobro funkcionirao tijekom pandemije i drugih kriza", rekao je jedan visoki diplomat za Politico.
U slučaju velikog hibridnog napada postoji i mogućnost aktiviranja članka 42.7 Ugovora o EU-u, klauzule o međusobnoj pomoći među državama članicama. Francuska ga je aktivirala nakon terorističkih napada u Parizu 2015. godine, što je zasad jedini takav slučaj. Stručnjaci ipak upozoravaju da se taj mehanizam pokazao prvenstveno kao politička odluka, bez velike zajedničke vojne reakcije. Jedan od prijedloga stoga je jasnija podjela uloga. Kako bi se izbjegla zbunjenost oko toga tko što radi tijekom događaja s velikim brojem žrtava, Lungescu je rekla da bi obje strane trebale podijeliti posao: NATO bi se bavio dijeljenjem obavještajnih podataka i vojnim odvraćanjem, dok bi se EU usmjerila na civilni odgovor. No problem je što Rusija takvu podjelu ne mora uzimati u obzir. "Iskreno, ruskog predsjednika Vladimira Putina nije briga donose li se odluke u Coreperu 2 ili u NAC-u", upozorila je Lungescu, misleći na sastanke veleposlanika EU-a ili tijelo NATO-a za donošenje odluka. "Moskva ne razmišlja na taj način.”
FOTO Ulice Francuske pretvorile se u bojno polje: Prosvjednici pale škole, policija koristi suzavac. Pogledajte prizore
Otvori KEKS Pay
Kad ti je povampirena rusija u susjedstvu, militarizacija radi obrane je 100% nužna!