Vozio je autoutrke, bio javni tužitelj, a onda ušao u politiku. Prvi je slovački predsjednik koji je dva puta biran na tu funkciju. Ivan Gašparovič prošlog je tjedna boravio u Hrvatskoj, zemlji iz koje se njegova obitelj – djed Tomo i baka Agna rođeni su u Vinodolu, u griškom selu Baretići rodio se i Ivanov otac Vladimir – 1920. preselila u tadašnju Čehoslovačku.
Kako se osjećate kad dolazite u Hrvatsku?
Vrlo rado putujem u Hrvatsku. Moji su korijeni po ocu u Hrvatskoj, a ovdje imam i rodbinu. Naravno, Hrvatsku sam zavolio jednako kao i tisuće Slovaka koji putuju na vaše predivno Jadransko more.
Viđate li rodbinu?
Posjetio sam ih, isto kao i mjesto gdje su živjeli očevi djed i baka, ali su od njihova doma ostali tek temelji.
Najviše rasli u krizi
Jednom ste kazali kako vam je hrvatski drugi jezik. Koliko dobro ga znate? U susretima s hrvatskim političarima kojim jezikom se služite?
Nikada nisam učio hrvatski. Razumijem ga, ali se na susretima ne usuđujem govoriti. Međutim, rado pogledam hrvatske novine.
Ljubitelj ste sporta.
U mladosti sam se aktivno bavio sportom, skijao sam, igrao nogomet, tenis, hokej i košarku. Vozio sam i automobilske utrke. Imao sam licencu FIA-e za kružne i brdske utrke. Dobro se sjećam Nike Pulića iz Hrvatske s kojim sam bio na nekoliko utrka. Danas se sportu posvećujem prije svega kao gledatelj.
Slušate li hrvatsku glazbu?
Vrlo rado, uglavnom pjesme o vašoj zemlji. U ovom se trenutku prisjećam Mladena Grdovića i Olivera Dragojevića. Prisjećam se i pjesama Miše Kovača.
Jeste li imali priliku čuti djela predsjednika Josipovića?
Kada smo u veljači ove godine bili na susretima predsjednika Češke, Slovačke, Hrvatske i Srbije u Lani kod Praga, u glazbeni repertoar prateće kulturne manifestacije bila je uključena i skladba predsjednika Josipovića.
Jednom ste spomenuli da ste eurorealist, a ne euroskeptik. Jeste li promijenili stav?
Ne, i nadalje ostajem eurorealist jer znam da je integrirana Europa jedina razumna perspektiva i alternativa. Sve ostale su opasne.
Što biste savjetovali Hrvatskoj, kako se još bolje pripremiti za članstvo u EU?
Maksimalno iskoristite iskustva tzv. novih zemalja članica EU koja su stekli nakon svog ulaska u Uniju. Vrlo je važno ne lagati samome sebi i dobro napraviti „domaće zadaće“. Nedosljednost ili kamuflaža prije ili kasnije pokažu se u praksi i bit će teže ispraviti pogreške.
Kako objašnjavate uzroke krize u eurozoni?
Sadašnji oblik i konkretne manifestacije dužničke krize sinergična su posljedica nepoštovanja mnogih zemalja članica dogovorenih pravila funkcioniranja eurozone, ali i bruxelleskih institucija. U članicama je bila riječ o neodgovornoj politici proračuna, prevelikim javnim rashodima, kreditnoj domaćoj potrošnji, nedovoljnom nadzoru bankovnog sektora. Bruxellesu ili Frankfurtu je moguće opet predbaciti nedosljedan menadžment zajedničke valute, uključujući odustajanje od sankcijskih mehanizama prema “problematičnim” zemljama članicama kada se toleriralo narušavanje pravila Pakta o stabilnosti i rasta.
Kako vidite scenarij razrješenja krize?
Taj će scenarij s najvećom vjerojatnošću biti daljnje jačanje europske integracije, posebice kroz zajednički vektor. Mislim da se EU u cijeloj svojoj povijesti pomicao naprijed uglavnom u slučaju rješavanja kriza i svladavanja složenih razdoblja koja su prisilila političare i narode prihvaćati potrebna prijelomna rješenja. Sada smo u takvom razdoblju. Pitanje je treba li i nadalje graditi snažnu Europu kao cjelinu ili se treba vratiti u stadij fragmentirane Europe koja će se baviti prije svega unutarnjim problemima i prepustiti slijed stvari u globalnom okviru drugima.
Ipak, slovačka je ekonomija stabilna.
Rast našeg BDP-a je 2010. bio najviši u okviru EU (4,2%). I rezultat za 2011. bio je, s obzirom na dužničku krizu u eurozoni, relativno dobar (3,3%). Obveza je konsolidiranja javnog proračuna jedan od glavnih prioriteta vlade. Svjesni smo potrebe snižavanja deficita troškova javne uprave ispod 3% BDP-a do kraja 2013. Radujemo se pozitivnom rejtingu međunarodnih rejting agencija. Dok je riječ o građanima, većina njih shvaća ozbiljnost situacije u eurozoni i neizbježnost prihvaćanja mjera oporavka. Stalo im je do toga da euro ostane jak i stabilan.
Solidarno i odgovorno
Jeste li ikada požalili ulazak u fiskalnu uniju?
Nikada. Napomenut ću simboliku tog koraka. U Slovačkoj ga shvaćamo kao završetak integracije u europski vrijednosni, politički i ekonomski projekt. Slovačka se u jednom trenu snažno borila protiv spašavanja Grčke. Granica između solidarnosti i odgovornosti je vrlo krhka. Štoviše, pretpostavljam da je riječ o „spojenim posudama“. Samo odgovorna vlada može se pozivati na solidarnost izvana i obrnuto, samo solidarna vlada može zahtijevati takvu odgovornost. Odluku o nepružanju bilateralne pozajmice Grčkoj u Slovačkoj je prihvatila danas bivša vladina koalicija koja je i u tom pitanju izgubila povjerenje većine zastupnika našeg parlamenta, a na izborima i povjerenje birača.
Među nekim građanima EU postoji određeno nezadovoljstvo “što moraju plaćati tuđe dugove”.
Sigurno je da si većina ljudi u Slovačkoj postavlja pitanje zašto oni moraju plaćati za zemlje koje nisu poštovale proračunsku disciplinu i koje su potrošile više nego što su proizvele. Na drugoj strani, ljudi shvaćaju da je trajni euroval za nas jamstvo da će nam u slučaju budućih teškoća EU pomoći. Ne mogu zamisliti da bi nam u slučaju našeg odbijanja trajnog eurovala netko u budućnosti pomogao.
Kakav je standard u Slovačkoj u odnosu na Grčku?
Naše plaće i mirovine znatno zaostaju za grčkima. Osim toga, kod nas je izraženiji nerazmjer između visine plaće i mirovine, a razina cijena je kod nas tek malo niža nego u toj državi.
Ako se ikada povučete iz aktivne politike, vidite li se na Jadranu?
Niste daleko od istine. Stvarno bih se jako veselio kada bih ljeti imao u Hrvatskoj takvo mjesto uz more. (smijeh)
Treća rečenica ovog teksta vjerojatno je vrhunac novinarstva, toliko fluidna i ritmična - svaka čast autorici...