Hrvatski će ribari koćaricama moći prići na milju i pol od zapadne obale Istre, sve do zapadnog ulaska u Kvarnerski zaljev, iako se prema pravnoj stečevini EU koćariti smije na udaljenosti od najmanje tri milje od obale, doznaje se iz diplomatskih izvora. Dozvola za koćarenje na tako maloj udaljenosti vrijedi do 30. lipnja 2014., no moguće je da Hrvatska dobije i trajno izuzeće donese li dobre planove upravljanja ribljim fondom.
Dio je to iz poglavlja o ribarstvu koje je jučer privremeno zatvoreno u Bruxellesu. Hrvatska će godišnje na raspolaganju imati nešto više od 30 milijuna eura, a pregovarači su uspjeli osigurati brojne iznimke: kad je riječ o tradicionalnim alatima, ribari imaju pravo zadržati najveći dio, osim obalne povlačne mreže koćice i mreže potegače srdelare, no i ovdje postoji obveza da opravdaju svoje planove.
Malogranični sporazum
Brodovi kraći od 15 metara mogu ići jednu milju od obale ako nema ograničenja u nacionalnom zakonodavstvu, poput onih koja postoje u Bračkom kanalu. Ribarski dio Malograničnog sporazuma o prometu i suradnji između Hrvatske i Slovenije počet će se primjenjivati nakon što se arbitražom odredi granica na moru. U hrvatskim vodama istodobno će moći ribariti najviše 25 slovenskih brodova, od toga pet koćarica, a isto toliko hrvatskih u slovenskim teritorijalnim vodama.
Godišnje će se u hrvatskim, ali i slovenskim vodama moći izloviti 100 tona, ali se ne smije loviti srednja i velika plava riba. Svi ribari morat će poštovati propise obalne države. Kako je pisao Večernji, Komisija je pristala da se Sloveniji isplati dva milijuna eura godišnje kao naknadu jer ne mogu ribariti u hrvatskim vodama dok se ne odredi granica.
Obalne vode postaju ribolovne vode EU, ali u teritorijalnim vodama pravo na ribolov imaju samo ribari zemlje članice osim ako nije drukčije dogovoreno, kao što je slučaj između Hrvatske i Slovenije. Ulaskom Hrvatske u EU područje ZERP-a, koji se odlukom Sabora neće primjenjivati na zemlje članica EU dok se o tome “ne pronađe rješenje u europskom duhu”, postat će vode EU, a da ZERP nije proglašen, te bi se vode smatrale otvorenim morem.
Mali ribari
Lastovo, Mljet, Vis i Dugi otok dobivaju poseban status – EU će iz Ribarskog fonda sufinancirati projekte u iznosu od 85 posto cijene projekta umjesto uobičajenih 75 posto. To će vrijediti za sva poduzeća, a ne samo za mala i srednja, kao što je uobičajeno. Status malih ribara, kategorije koju pravna stečevina ne poznaje, a kojih je u Hrvatskoj oko 13 tisuća, riješit će se tako da će njih 3500 biti registrirano kao profesionalni ribari, a 2000 moći će zadržati taj status do 2014. kada će se morati odlučiti hoće li postati profesionalni ili sportsko-rekreacijski ribari.
Čekaj malo, zadnju riječ imaju hrvatski građani. Budemo još vidjeli hoćemo li biti tuđa kolonija gdje nam drugi kroje zakone.