Mogućnost da Slovenija bude sljedeća zemlja koja će tražiti financijsku pomoć EU pokazuje da Ljubljana ima važnijih problema na koje se treba usredotočiti umjesto da blokira zajednički stav EU u primjerima članstva Hrvatske ili sankcija Bjelorusiji - rekao je za Večernji list u Bruxellesu jedan diplomat zemlje članice EU. Na srozavanje kreditnog rejtinga Slovenije, odluku koju je jučer objavio Moody's, nitko u Bruxellesu, naravno, ne gleda sa zadovoljstvom, ali neki diplomati u neslužbenim razgovorima strahuju od mogućnosti da slovenske banke na jesen zatrebaju tzv. "bailout" iako je Komisija savjetovala Sloveniji što da čini da to izbjegne.
Nekonstruktivan član
I premda mogućnost financijske pomoći Bruxellesa Ljubljani na prvi pogled nema veze s Hrvatskom, pojedini diplomati smatraju da Slovenija ne bi trebala biti "troublemaker" u EU kad bi sutra i sama mogla biti u situaciji da Uniju, odnosno zemlje eurozone, moli za pomoć. U slučaju korištenja bilateralnog pitanja kao prijetnje ratifikaciji hrvatskog članstva u EU (diplomati oprezno napominju: pod uvjetom da se ta prijetnja zaista i ostvari), Slovenija dolazi u opasnost da se pokaže kao nekonstruktivan član obitelji. I to upravo u trenutku kad će možda morati tražiti pomoć od te iste obitelji.
Diplomati zemalja EU koji su upućeni u odnose Slovenije i Hrvatske upozoravaju na još jedan detalj. U ekonomskim preporukama koje je izdala za svih 27 zemalja, Europska komisija je blago kritizirala Sloveniju tvrdnjom da država kao većinski vlasnik problematičnih banaka nedvosmisleno snosi dio odgovornosti. Komisija preporučuje Sloveniji da privatizira svoj većinski udio u NLB-u i depolitizira upravljanje bankom.
Spriječili prodaju
Činjenica je da se upravo slovenska politika spriječila ulazak oko 100 milijuna eura svježeg kapitala potrebnog banci tako što je – suprotno namjeri uprave banke utemeljenoj na zdravoj ekonomskoj, a ne političkoj računici – spriječila NLB da proda dionice Mercatora hrvatskom Agrokoru. Da ih je banka prodala, dobila bi dio novca koji će sada slovenska politika možda morati tražiti od EU. To je samo jedan detalj u kojem slovenska pozicija ne izgleda sasvim vjerodostojno: kako poreznim obveznicima eurozone objasniti da moraju dati novac NLB-u iako je dio tog novca ta slovenska banka mogla dobiti na tržištu, ali taj novac nije bio dobar jer je "hrvatski"?
slovenije je premala da bi propala..