Humski načelnik Božidar Brezinščak Bagola dao je danas dopisniku
njemačkog tjednika Frankfurter Rundschau Mappesu Niedieku veliki
intervju o primjeni Schengenskoga sporazuma iz kojega donosimo
najzanimljivije dijelove.
– Primjenu Schengena u Humu na Sutli nismo drastično osjetili jer je
ostao na snazi Sporazum Slovenije i Hrvatske o malograničnom prelazu i
suradnji (SOPS) iz 2003. godine.
Schengen na djelu
Konkretna primjena Schengena vidjela se na djelu pri rušenju desetak
mostića i brvi preko rijeke Sutle zbog čega smo javno prosvjedovali.
Ostala su samo dva pogranična prijelaza, jedan u Malom Taboru, a drugi
u Klenovcu Humskom. Tim prijelazima mogu prelaziti granicu stanovnici s
pograničnim dozvolama. Ostala su i dva poljoprivredna prijelaza, koji
se zaključavaju, za one pojedince koji u određeno doba godine
svakodnevno prelaze granicu radi obrađivanja zemlje na vlastitu posjedu
u susjednoj državi – istaknuo je Bagola.
No, primjena Schengenskog sporazuma urodila je i dobrim rezultatima. Tu
prije svega humski načelnik ističe odličnu suradnju hrvatske i
slovenske policije. Znatno je smanjen šverc ljudima, a presječeni su i
brojni lanci krijumčarenja droge.
– Schengenska granica nije bodljikava, kao što je bila granica za
Trećeg Reicha. Ona nas disciplinira i jamči nam određenu sigurnost.
Kamo sreće da ta granica disciplinira i slovenske političare koji se
svojim sitnim ucjenama i teritorijalnom grabežljivošću razbacuju daleko
od nje.
Ucjene
Očekivali smo da će Slovenija provoditi i zastupati opće interese i
politiku EU, a vidimo da zastupa jedino svoje sebično nacionalne
interese, uglavnom na štetu svojih susjeda Hrvata. S velikom
zabrinutošću pratimo ovih dana tvrdoglavost slovenskih političara, koji
ustraju na blokadi otvaranja određenih poglavlja za ulazak Hrvatske u
EU. Otvoreno ucjenjuju Hrvatsku da se odrekne argumenata na temelju
kojih bi se Slovenija morala odreći određenih pograničnih teritorija,
što je prigrabila još u režimima Austro-Ugarske države, a osobito u
režimima bivše Jugoslavije – izjavio je Bagola za njemački Frankfurter
Rundschau.
Općina Hum na Sutli tako je početkom 20. stoljeća pri gradnji
željezničke pruge Celje – Rogatec – Krapina i premještanja korita
rijeke Sutle izgubila znatan dio plodnih parcela koje još katastarski
pripadaju Hrvatskoj. U bivšoj Jugoslaviji, 60-ih godina prošloga
stoljeća, Slovenija je na granici u Harinoj Zlaki iskoristila i
prenijela na svoju stranu izvor tople vode te sagradila Atomske toplice.
– Zato sada svojim vetom ucjenjuju ulazak Hrvatske u EU. Slovenska
politika jednostavno je pretopila Hrvate u Slovence. Njihova nacionalna
zatvorenost očituje se i u tome da je samo prije desetak godina u
susjednoj općini Rogatec živjelo više od 50 posto Hrvata, a nakon
najnovijeg popisa nema ih ni deset posto – zaključuje Božidar
Brezinščak Bagola za Frankfurter Rundschau.
HUM NA SUTLI Načelnik Bagola dao intervju za Frankfurter Rundschau o Schengenu: