Ustavni sud intenzivno radi na rješavanju predmeta koji se tiču odnosa države prema "koronavirusu" i prva odluka mogla bi biti objavljena najranije za petnaestak dana, a u svakom slučaju do kraja rujna.
Najveći prijepor
Prvo će se donijeti odluka o najvećem prijeporu, je li se običnim zakonom moglo ovlastiti Stožer da donosi mjere ili je trebalo primijeniti članak 17. Ustava, pa je o tomu trebala odlučiti dvotrećinska većina u Hrvatskom saboru. U potonjem slučaju, Stožer više ne bi mogao donositi mjere, a o aktualnima bi trebao odlučiti Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom. Ako je netko prekršajno (za kazneni slučaj nismo čuli) osuđen, imao bi pravo tražiti poništenje odluke te povrat novčane kazne.
A moglo bi se postaviti i pitanje naknade štete u poslovanju, i to u roku od šest mjeseci od odluke Ustavnog suda. Kad bi Ustavni sud odlučio u prilog stavu o dvotrećinskoj većini potrebnoj za donošenje protuepidemijskih mjera, Hrvatski sabor bi u tom slučaju, prema mišljenju nekih, odlučivao o svakoj pojedinoj mjeri, a ne bi jednom odlukom postavio okvir za sva moguća ograničenja.
S onima koji zagovaraju takav pristup, s obzirom na saborsku brzinu odlučivanja i osobito lakoću donošenja odluka dvotrećinskom većinom, na svom se profilu na Facebooku urnebesno našalio doajen ustavnog prava prof. dr. sc. Branko Smerdel. Ali, što ako se dvotrećinska većina ne postigne ili ako se danima pa i tjednima traže kompromisna rješenja. Tada bismo postali prva zemlja bez epidemioloških mjera te bi se postavilo pitanje odgovornosti za narušavanje zdravlja i života ne samo zaraženih nego i svih onih koji bi ostali bez zdravstvene skrbi zbog opterećenosti zdravstvenog sustava s bolesnima od COVID-19.
I Smerdel, i bivša predsjednica Ustavnog suda prof. dr. sc. Jasna Omejec, kao i prof. dr. sc. Mato Palić, ne vide razloga za takvo kompliciranje jer članak 16. Ustava omogućuje da se slobode i prava ograniče zakonom, kao što je to već učinjeno i u Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti u kojem je i prije travanjskih izmjena ministar bio ovlašten donositi mjere. Zašto onda Sabor ne bi smio ovlastiti i Stožer od 28 predstavnika ministarstava i drugih relevantnih institucija, a pod neposrednim nadzorom Vlade!?
U vidu brzina širenja virusa
Stoga, mala je vjerojatnost da će postojeći režim donošenja mjera biti proglašen neustavnim, osobito imajući u vidu brzinu širenja virusa i, shodno tomu, potrebnu brzinu reagiranja temeljem stručnih procjena, a ne političkih stavova "eksperata opće prakse". No, Ustavni sud će puno skrupulozniji biti kad će potom odlučivati o uravnoteženosti mjera Stožera, vodeći računa o njihovoj razmjernosti i nužnosti.
Opća zabrana rada teretana teško bi prošla standardne provjere pa ju je očito stoga Stožer i ukinuo. Pri tomu će ustavni suci vjerojatno biti manje kritični prema mjerama koje su donesene na početku epidemije, a sve kritičniji kako se s vremenom povećavaju saznanja o virusu i mogućnostima sprječavanja zaraze. To bi moglo povlačiti i pitanje naknade štete. Ali, za tužitelje i problem dokazivanja izmakle dobiti kao i uzročne veze da je šteta nastala baš zbog mjere, a ne zbog virusa.
>> VIDEO Ivan Đikić: Ne smijemo ignorirati virus. Treba povećati broj cijepljenja protiv gripe
Treba postaviti pitanje, tko i na koji način imenuje suce ustavnog suda. Pipl mast trast as.