Meteorolozi su najavili snježne oborine u središnjoj Hrvatskoj, Slavoniji, Lici i Dalmatinskoj zagori, a klimatolozi podsjećaju da je težina snijega zajedno s orkanskim vjetrom proteklog vikenda u Hrvatskoj ostavila bez struje 50 tisuća korisnika, a da težina snijega na krov kuće u gorskim dijelovima Hrvatske može doseći i 80 tona.
Visina snježnog pokrivača u Hrvatskoj jutros u 7 sat na Zavižan iznosila 64 cm, na Puntijarci 27 cm, na Bilogori 23 cm, u Gospiću 21, u Ogulinu 20, itd.
Urušavanja građevina zbog snijega
Proteklog vikenda velike količine snijega prouzrokovale su urušavanje krova škole u gradu Bendu u američkoj državi Oregon. Tijekom veljače 2012. pod teretom snježnog pokrivača urušili su se krovovi privatnih kuća i više od 150 plastenika u dolini Neretve, kao i dio krova šibenske TLM-ove valjaonice te omiškog 'Omiala'. Najveću štetu pretrpjele su Sarajlije: ondje se u te dane srušio krov olimpijske dvorane Skenderija, ali i krov nogometnog stadiona Grbavica.
I tijekom siječnja 2013. počinjene su brojne štete od težine snijega. U Zagrebu se pod teretom snijega urušio krov Osnovne škole Većeslava Holjevca, ali i stakleni krov ispred male vijećnice na zgradi Hrvatskog sabora, pa skladište tvrtke Termocommerce u Zagrebu, te krovište stare svilane u Koprivnici.
Sve je to prilično bezbolno prema podacima o stradalima i šteti iz studenog 2009. u Kini. Tada se diljem zemlje urušilo više od sedam tisuća zgrada, čija se materijalna šteta procjenjivala na oko 512 milijuna američkih dolara. U školi u pokrajinu Hebei smrtno je stradalo šest osoba, među kojima i troje djece. U zgradi tržnice u pokrajini Shandong na sjeverozapadu Kine spasioci su se satima probijali do ljudi koji su ostali zarobljeni te izvukli više od 60 osoba. Cestovni, željeznički i zračni promet bio je u kolapsu. U pokrajini Shanxi dogodilo se gotovo 500 prometnih nesreća u kojima su poginule 24 osobe.
Procjene opterećenja snijegom
Opterećenje snijegom često je najveće opterećenje koje mora podnijeti krov neke građevine, ističe klimatologinja s DHMZ-a Melita Perčec Tadić, koja je sudjelovala u izradi karte opterećenja snijegom u Hrvatskoj za povratno razdoblje od pedeset godina.
Opterećenje snijegom se računa iz visine snijega i gustoće. No, kako mjerenje visina snijega i gustoće potrebnih za proračun opterećenja postoji samo na 13 hrvatskih postaja, a što je nedovoljno za izradu karte, hrvatski klimatolozi su za 105 postaja koje mjere visine snijega, a ne mjere i gustoću, definirale postupak za procjenu gustoće snijega.
Na temelju proračunatih vrijednosti izrađena je digitalna klimatološka karta s prostornom rezolucijom od jednog kilometra, prema kojoj je moguće razlikovati četiri zone opterećenja snijegom u Hrvatskoj, ističe Melita Perčec Tadić.
Prva je obalna zona, koja zauzima 13 posto hrvatskog teritorija. U njoj se može očekivati snježno opterećenje do oko 50 kilograma po četvornom metru. Na najvećem dijelu hrvatskog teritorija, blizu 70 posto površine, može se očekivati snijeg opterećenja između 50 i 200 kilograma po četvornom metru površine. Treća, gorska zona, obuhvaća svega 3,4 posto hrvatskog teritorija i ondje se može očekivati snijeg opterećenja između 400 do 600 kilograma po četvornom metru površine. Četvrta zona zauzima manje od jedan posto hrvatskog teritorija i građevine ondje moraju moći izdržati težinu snijega veću od 800 kilograma po četvornom metru ravne površine, objašnjava Melita Perčec Tadić.
Tako površina od 100 četvornih metara, uz prosječnu gustoću snijega od 200 kg po kubičnom metru i visinu snijega od jedan metar mora podnijeti teret od 20 tona. Ti se tereti penju u gorskom području i do oko 80 tona na 100 četvornih metara pri gradnji građevina, posebno kuća, pa graditelji znaju da u gorskim područjima nije preporučivo graditi ravne nego kose krovove upravo kako bi se efekt tereta od snijega na krovove smanjio, zaključuje Melita Perčec Tadić.
Snježna statistika Hrvatske
Prema podacima iz Klimatskog atlasa Hrvatske snježni pokrivač se na Hvaru zadržava prosječno jedan dan u razdoblju od deset godina, u Dubrovniku prosječno dva dana u deset godina, u Malom Lošinju i Splitu 8, a u Rovinju 9 dana u deset godina. U Zadru se snijeg prosječno godišnje zadržava na tlu 1,6 dana godišnje, a u Rijeci 2,5 dana godišnje.
Maksimalna visina snijega zabilježena na Hvaru u razdoblju 1961–1990. iznosila je pet centimetara, u Dubrovniku osam, u Rovinju 12, u Zadru 19, u Splitu (Marjan) i Malom Lošinju 21, a u Rijeci 52 centimetra.
U unutrašnjosti Istre i dalmatinskom zaleđu zbog slabijeg utjecaja mora su visina i broj dana pod snijegom veći nego na obali. U Pazinu maksimalna visina snijega iznosi 30 cm, a trajanje snježnog pokrivača prosječno iznosi 6,6 dana. U Kninu je maksimalno zabilježeno 40 centimetara visine snijega, koji prosječno ostane na tlu 5,5 dana godišnje.
Maksimalne visine snježnog pokrivača u nizinskom području sjeverne Hrvatske kreću se oko 60 cm. U Zagrebu, na postaji Maksimir, maksimalna zabilježena visina u razdoblju 1961–1990. iznosi 56 cm, a trajanje snježnog pokrivača je 35,2 dana godišnje. Sada je rekorder po visini snijega u Zagrebu nakon 1949. godine 15. siječnja 2013., s ukupno 67 cm snijega. U Osijeku maksimalna visina snijega dosegnula je 57 cm, a broj dana sa snježnim pokrivačem u prosjeku je 35,2. U Varaždinu maksimalna visina iznosi 60 cm, a broj dana sa snježnim pokrivačem je 48,6. U Đurđevcu je zabilježena maksimalna visina od 62 cm snijega, koji se u prosjeku na tlu zadrži 39,7 dana godišnje, u Slavonskom Brodu 63 cm i 36,3 dana, u Križevcima 75 cm i 38,6 dana, a u Sisku 78 cm koji prosječno ostane na tlu godišnje 42,5 dana.
Maksimalne visine snježnog pokrivača i broja dana pod snijegom rastu s nadmorskom visinom. Tako se na ličkoj visoravni snježni pokrivač visine barem 30 cm zadržava na tlu u prosjeku oko 18 dana, u Gorskom kotaru oko 30 dana, a na vršnom području Velebita i dulje od 140 dana. Zanimljivo je da gotovo četiri mjeseca godišnje (119 dana) na postaji Zavižan visina snježnog pokrivača prelazi 50 cm visine.
U području južno od Kupe i Save prema Gorskom kotaru i Lici maksimalne visine snježnog pokrivača kreću se između 100 i 120 cm na ličkoj visoravni, oko 160 cm na 900 metara nadmorske visine u Gorskom kotaru, te više od 200 cm na vrhovima Gorskog kotara i Velebita.
Maksimalna visina snijega izmjerena u Ogulinu iznosi 110 cm, a prosječan broj dana pod snijegom je 70,7 godišnje. U Gospiću snijeg je najviše napadao do 117 cm, a zadrži se prosječno 68,8 dana godišnje. U Pargu najviša visina snijega dosegla je 158 cm, a broj dana pod snijegom je prosječno 103,6 godišnje. Hrvatski rekorder je postaja na Zavižanu, na nadmorskoj visini 1594 metara: najveća visina od 322 cm snijega u zabilježena je u ožujku 2013., a prosječan broj dana pod snijegom 174,3. To je, zamalo, punih pola godine.
Klimatolozi napominju da je u novijem nizu mjerenja zapaženo smanjenje broja dana sa snježnim pokrivačem zimi i u proljeće i povećanje u jesen, što je rezultiralo kraćim godišnjim trajanjem snježnog pokrivača. Također, napominju da broj dana sa snježnim pokrivačem ne znači da snježni pokrivač neprekinuto "potraje" taj broj dana, nego da se radi o zbroju dana iz svih odvojenih razdoblja
>> Krov osnovne škole u Sigetu urušio se pod težinom snijega
