Bosna i Hercegovina današnja je tema na dnevnome redu
sjednice ministara vanjskih poslova i ministara obrane Europske unije u
Bruxellesu. Europska unija će detaljno razmotriti stanje u BiH.
Razgovarat će se o tranziji OHR-a u Ured specijalnoga predstavnika
EU-a, o budućoj ulozi EUFOR-a, te ispunjenju uvjeta i ciljeva koje je
utvrdilo Vijeće za implementaciju mira. Tim povodom razgovarali smo s
Javierom Solanom, visokim predstavnikom za zajedničku vanjsku i
sigurnosnu politiku EU-a.
S europskim povjerenikom
za proširenje Ollijem Rehnom, ministrima vanjskih poslova
EU-a tijekom priprema za ovaj sastanak, poslali ste izvješće
s nizom preporuka za strategiju EU-a prema Bosni i Hercegovini. Znači
li to da EU mijenja stajalište prema BiH?
Nedavni razvoj situacije u BiH je zabrinjavajući, i to je glavni razlog
što je BiH, na žalost, i dalje na vrhu dnevnoga reda
sastanaka na visokoj razini. Zbog izgubljena zamaha nakon potpisivanja
SSP-a i nepostojanja političkoga konsenzusa, BiH bi mogla zaostati na
svojem putu prema EU i unutar vlastitoga reformskog procesa. Cilj je
međunarodne zajednice osigurati stabilnu, mirnu i multietničku državu,
koja bi bila na sigurnome putu u Europsku uniju. Europska unija je
stalno ponavljala svoju spremnost i volju da pomogne BiH u njezinim
nastojanjima, ali EU ne može obaviti posao za BiH. Zato smo s
predstavnikom EU-a Rehnom pripremili ažurirano zajedničko
izvješće koje sadrži ideje o osnaženome angažmanu EU u BiH.
Bez prejudiciranja odluke Vijeća za implementaciju mira o tranziciji
OHR-a prema EU, sada ćemo se početi pripremati za osnaženu ulogu u BiH,
tako da budemo spremni kada se donese odluka. To će vjerojatno biti
iduće godine. Precizne detalje osnaženoga mandata EUSR-a tek treba
razraditi, a oni će odražavati i potrebe na terenu u vrijeme tranzicije.
Europski ministri će,
također, razmatrati i vojnu misiju EU-a u Bosni i Hercegovini. Nekoliko
zemalja članica EU-a zauzima se za brzo povlačenje EUFOR-a. Hoće li
biti tako?
EUFOR je uspješna misija. Vojna misija EU-a je ostvarila
značajan napredak u realizaciji svoga mandata. Zbog ovog izvanrednoga
progresa, trenutačno ispitujemo opcije za budućnost. Ovaj posao bit će
nastavljen – u vojnim krugovima to zovemo razborito
planiranje – kako bi EU mogla, kada se ispune uvjeti, brzo
provesti donesenu odluku. Dopustite mi naglasiti kako ta odluka
još nije donesena. Teško je biti konkretan u
svezi s vremenom donošenja odluke, s rokovima. Ne bi bilo
nerazumno očekivati neku vrstu odluke iduće godine. U svakome slučaju,
ministri će ovo pitanje redovito razmatrati i dogovorili su se ponovno
mu se posvetiti u ožujku 2009. godine. Isto tako, u ovoj fazi je
teško biti previše konkretan glede mogućega
smjera razvoja misije EUFOR-a. Mogu reći samo da bi svaki budući oblik
naše vojne nazočnosti trebao biti manji, vjerojatno
koncentriran na pružanje potpore i na obuku Oružanih snaga BiH. Dok ne
donesemo odluku o budućim aktivnostima, države članice smatraju da
operacija, kako je trenutačno konfigurirana, ima odgovarajuće resurse i
za uspješan nastavak djelovanja.
Hrvatski političari u BiH
naglašavaju da se Hrvati osjećaju kao nacionalna manjina.
Kako svladati te strahove i osigurati da se Hrvati u BiH osjećaju kako
su uključeni u proces odlučivanja, a ne samo kao promatrači u
prepirkama Sarajeva i Banje Luke? Kako, u tome kontekstu, vidite ulogu
međunarodne zajednice i domaćih političara?
Hrvati su jedan od tri konstitutivna naroda u BiH i njihova ustavna
prava su jasno definirana. Najbolji je način da se izgradi povjerenje,
zauzimanje za istinski dijalog političkih stranaka, u korist svih
građana. Mi znamo kako su političke stranke s hrvatskim predznakom
često isticale zabrinutost glede pozicije Hrvata u BiH. Ovakve
zabrinutosti se mogu jedino riješiti razgovorom s izravnim
partnerima, s iskrenim namjerama i pokušajima postizanja
sporazuma koji će zadovoljiti sve strane. Učinkovit dijalog, međusobno
poštovanje i plodonosni kompromisi, europske su vrijednosti,
koje svi dijelimo u EU. Najbolji je put ubrzati reforme u procesu
europske integracije. EU osigurava najbolji okvir za
poštivanje ljudskih prava: mi u EU više ne
govorimo o većinama i manjinama, nego nastojimo osigurati opće
blagostanje. Ja bih pozvao hrvatske političare u BiH da nastave biti
konstruktivni partneri u procesu integracije u EU. Istodobno, pozvao
bih sve strane da prava koja jamči Ustav, istinski primjenjuju jednako
na sve građane BiH.
Može li i kako Republika
Hrvatska pomoći Bosni i Hercegovini na putu u Europsku uniju?
Hrvatska sigurno može pomoći, imajući iskustvo iz prve ruke, nakon
što je sama prošla kroz proces koji je sada pred
Bosnom i Hercegovinom. Njezin napredak je jedinstven u regiji, i
stručnost koju je Hrvatska stekla u tom procesu, možete dobro
iskoristiti. Koliko znam, Hrvatska je voljna podijeliti svoje iskustvo,
i BiH bi trebala iskoristiti tu priliku koja joj se nudi. U kombinaciji
s čvršćim angažmanom političkih stranaka i lidera u BiH, to
može voditi k rezultatima i pomoći Bosni i Hercegovini u ubrzanju
procesa integriranja u EU.
Barack Obama je izabran
za predsjednika SAD-a. Mogu li se, nakon osnivanja nove američke
administracij,e očekivati promjene u politici međunarodne zajednice
prema BiH ?
Uvjeren sam da će SAD, sa svojim međunarodnim partnerima, ostati
potpuno uključen u pružanje potpore državama zapadnoga Balkana na
njihovu putu u Europsku uniju. Mi smo u Bosni i Hercegovini ostvarili
dobru suradnju sa SAD-om u poslijeratnoj rekonstrukciji, tijekom
tranzicije s NATO-snaga na snage EUFOR-a, te u sklopu Vijeću za
implementaciju mira. Očekujemo da ćemo i dalje imati ovako
uspješnu suradnju s novom administracijom SAD-a, na putu
Bosne i Hercegovine iz daytonske ere u - europsku budućnost. EU i SAD
dijele iste vrijednosti na kojima bi trebao počivati i stalni napredak
Bosne i Hercegovine.
INTERVJU s Javierom Solanom, Visokim predstavnikom za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku