Paganska predodžba boga bitno se razlikuje od one koju nalazimo u velikim religijama. Bogovi i božice ne predstavljaju nepogrešivog apsoluta i oličenje dobra. Prikazani su poput ljudi – neki su dobronamjerni, dok neki nisu. Oni također evoluiraju, uče i neprestano se mijenjaju. Za pagane oni personificiraju razne prirodne pojave – i radost i tugu, i ljubav i strah, i svjetlost i tamu. Zato se i paganska koncepcija dobra i zla bitno razlikuje od uobičajene. U paganizmu dobro i zlo nisu dvije apsolutne kategorije. Svemir ne sačinjavaju “sile dobra” i “sile zla” nego postoje “sile kozmosa” koje uspostavljaju red, stvaranje i sklad, te “sile kaosa” koje čine nered, uništenje i nesklad. Međutim, pagani ne smatraju da je red “dobar”, a nered “zao”. Oni vjeruju da su obje sile potrebne kako bi cijeli svemir mogao funkcionirati.
Muške energije na površini
Zato pagani ne vjeruju da apsolutno dobro ili zlo postoji te koncept dobra i zla predstavljaju kao dva lica iste medalje. U zapadnoj se civilizaciji “dobro” često izjednačuje sa svjetlom i danom, a “zlo” s tamom i noći. Pagani oštro odbacuju takve prispodobe jer i jedno i drugo smatraju jednako “dobrim” i svetim. Ovdje je riječ o komplementarnom odnosu dvaju pretpostavljenih božanstva, Božice Majke i Rogatog boga, Boga koji predstavlja dan, svjetlost i Sunce, te Božice koja predstavlja noć, tamu i Mjesec.
Paganizam nije samo egzotična i simpatična duhovnost drevnih naroda i naših predaka. To je i ideologija koja nudi alternativu današnjem potrošačkom modelu svijeta. Pagani smatraju da su ukidanjem kulta Božice na površini ostale samo tzv. “muške” arhetipske energije, poput dominacije, agresije, rasta, razvoja... U tome nalaze razloge silnih ratova, bešćutnosti, težnji za razvojem i ekspanzijom. Smatraju da je gospodarski rast besmislen jer u sebi podrazumijeva neprestanu proizvodnju, razvoj industrije i tehnologije, što naprosto nije moguće bez neprekidnoga trošenja prirodnih resursa. Time se zagađuje i ranjava Zemlja koja za pagane nije samo planet, treći kamenčić od Sunca, nego je i duhovni entitet, Gaja ili Geja. Ovaj jedinstveni ekosustav paganima predstavlja arhetip Majke. Pagani glavne krivce za veliku neravnotežu u kojoj se nalazi današnji svijet vide u monoteizmu i patrijarhatu. Oni vjeruju da u njima leže razlozi zbog kojih je “ukinuta” majka i “ostavljen” samo otac. Naravno, ni taj “otac”, Jahve ili Alah, nije ono što je Bog u paganizmu. Paganski bog jest arhetip muškarca, ali on nikad nije opisan kao monoteistički “Stvoritelj”.
Izvori još iz paleolitika
Današnji pagani imaju misiju. Povratkom kulta Božice Majke, uz već raširen kult Boga Oca, nastoje vratiti ravnotežu u svijet. Uz već navedene “muške” energije, nastoje Zemlji vratiti i tzv. “ženske” primordijalne, arhetipske, energije poput suosjećanja, solidarnosti, skrbi, majčinstva, nježnosti... Paganski bogovi mogu pokazati razna lica, postoje i svijetli i mračni bogovi, i svijetle i mračne božice. Njihovi su bogovi ratnici, umjetnici i plodonoše, a sve su to i božice. Pozivajući se na arheološke izvore, pagani smatraju da prvotni arhetipovi Rogatog Boga i Božice Majke potječu još iz vremena paleolitika, čime predstavljaju najranija čovjekova božanstva. Njihovim ponovnim štovanjem na scenu, iz zaborava povijesti, izlazi „vječna stara religija“, kako je pagani rado nazivaju.
>> Prva studija koja donosi magijske obrede i upute za prakticiranje
