Pećinski park Grabovača, između Gospića i Otočca, u mjestu Perušić, jedno je od potencijalno popularnih turističkih destinacija u Ličko-senjskoj županiji. Prošle godine tu je bilo više od 7000 turista. Ove godine taj je broj već premašen za 20 posto.
Špilja je smještena na brdu Grabovača, na umjereno teškoj uzbrdici, u ponikvi u koju se ulazi betonskim stubama s rukohvatom. U samoj špilji su kamene, ručno isklesane stube stare više od 100 godina i drveni rukohvati. Temperatura špilje u prosjeku je 8C i preporučuje se odjeća dugih rukava i čvrsta obuća.
Bili smo s grupom turista iz Njemačke i Velike Britanije, fasciniranih ljepotom, a vodila nas je simpatična studentica Iva, koja nekoliko puta dnevno ulazi u špilju.
Velike razlike
– Organizam teško podnosi velike razlike u temperaturi, vani bude i 40 stupnjeva. Ne može se ulaziti više od tri puta dnevno – kaže Iva, priznajući kako je ove godine iznenađujuća navala turista koji žele vidjeti tu ljepotu.
Broj turista svake godine raste zahvaljujući inicijativi koju su pokrenuli pojedinci u tom kraju. Porazna je činjenica da područje na kojem su danas smještena tri nacionalna parka (NP Sjeverni Velebit, NP Plitvička jezera, NP Paklenica ) i Park prirode Velebit još uvijek nije prepoznato kao turistička destinacija. Ličkom regijom u turističkoj sezoni autocestom prođu milijuni turista koji nisu ni svjesni da prolaze kroz zeleno srce Hrvatske. Ni jedna oznaka ne upućuje da upravo na ovom području mogu napuniti baterije od užurbanog, teškog života. Pećinski park Grabovača ima tek četiri zaposlene mlade osobe koje pokušavaju pokrenuti održivi turizam kroz popularizaciju geoznanosti.
– Špilja Samograd svoja vrata za posjetitelje otvorila je prije 126 godina, no zbog slabog interesa lokalnog stanovništva za bavljenje turizmom ubrzo ih je i zatvorila. Tek je osnivanjem Javne ustanove "Pećinski park Grabovača" posljednjih nekoliko godina ponovno pokrenuta priča o speleoturizmu, priča koja progovara o prirodnoj i kulturno-povijesnoj baštini male Općine Perušić, ali i regije u kojoj je smještena – o velebnoj Lici – kazala je za Večernji list ravnateljica parka Katarina Milković ističući kako je bio trnovit put razvoja ovog parka.
– Novac za ulaganja u infrastrukturu, marketing, zaštitu i monitoring prirode osiguravamo od ulaznica za špilju, održavanja edukativno-ekoloških radionica za učenike osnovnih i srednjih škola te kroz nacionalne i EU projekte. Upravo ulaz Hrvatske u Europsku uniju i mogućnost korištenja EU fondova potaknuo je djelatnike parka na dodatnu edukaciju, a trenutačno u provedbi imamo i tri EU projekta, od kojih je jedan vezan za volonterizam – govori Katarina.
Volonteri i troše
– Shvatili smo da je volonterski turizam relativno nepoznat pojam na hrvatskoj turističkoj sceni, a kako nismo mogli zapošljavati nove djelatnike, volonteri su nam od velike pomoći – kaže K. Milković. Osim što svakodnevno odrađuju svoje projektne aktivnosti, nakon radnog dana volonteri su najobičniji turisti koji žele vidjeti ljepote Hrvatske, koji žele pojesti finu tradicionalnu hranu i koji žele potrošiti svoj novac u Hrvatskoj.
– Kroz ovakve projekte upoznaje se lokalno stanovništvo s drukčijim kulturama, rasama i vjerama. Ovih je dana izuzetno živo u našem parku. Uz turiste koji svakodnevno dolaze vidjeti špilju Samograd, jednu od najstarijih turističkih špilja u Hrvatskoj, u parku se svakodnevno užurbano uči i francuski jezik. Upravo je kroz volonterski projekt omogućen besplatan tečaj francuskog jezika kojeg trenutačno polazi 20-ak učenika. Isto tako, naši volonteri svakodnevno imaju tečaj hrvatskog jezika – naglasila je Katarina.
>> Špilja, slučajno otkrivena, obnovljeni turistički biser
>> Otok koji je upoznao razne vojske danas se razgleda u vojnom džipu
