Nemojte me zaje.....s tom taksodijom. Dosta više – reagirao je Nikola Hanžel, novi kupac Hotela Korana, nakon što smo mu samo spomenuli stoljetno stablo koje je ukrašavalo lijevu obalu Korane, a koje je uklonjeno za rušenja hotela protekli tjedan.
Pismo poduzetniku
Nakon što je to izgovorio, poklopio je slušalicu. Da je taksodija uklonjena, obavijestio nas je građanski aktivist i građevinar Davor Petračić. Međutim, negoduju i ostali Karlovčani. Među njima je i Denis Frančišković, član Upravnog odbora Ekološkog društva Pan iz Karlovca.
– Ogorčen sam, bez obzira što je hotel već 20 godina gradsko ruglo i što se taj problem morao riješiti. Kako ga je kupio lokalni poduzetnik, nadali smo se da će stablo biti sačuvano – kaže Frančišković.
Botaničar i kroničar Karlovca Vladimir Peršin Mrkvica otkriva da je stablo posađeno 1886. godine i bilo je jedno od najstarijih stabala u Karlovcu.
– Dao sam podatke o svemu gradonačelniku Damiru Jeliću prije tridesetak dana. Zamolio sam ih da pokušaju zaštititi drvo – kaže Mrkvica.
Navodno je gradonačelnik poslao pismo Hanželu u kojem ga moli da ne uklanja stablo, a i dozvolom se moglo uvjetovati njegovo očuvanje. Međutim, je li se to uradilo, trebali bismo saznati iz odgovora na upit koji smo poslali višoj stručnoj suradnici za protokol i odnose s javnošću Grada Ani Župančić. Gradonačelnika smo pokušali dobiti na mobitel, ali bezupsješno. Poslali smo mu SMS na koji nije odgovorio.
Terasa pratila stablo
Frančišković s ogorčenjem zaključuje kako je problem u mjerodavnima.
– Očito ne postoji osjećaj za karlovačke vrijednosti. Povratak na ranije je sada ipak nemoguć. Ovo je samo još jedan primjer kako se u Karlovcu odnosi prema stablima koji čine njegovu krajobraznu vrijednost – kaže Frančišković i podsjeća na slučaj platana u Nazorovoj ulici iz 2011. godine.
Tada su građani zaustavili rušenje stoljetnog drvoreda platana koje se trebalo obaviti tijekom rekonstrukcije odvodnog sustava. Što je sljedeće?- pitaju se ogorčeno. Hoće li se građevinski otpad nastao rušenjem hotela baciti u Koranu?
Podsjetimo da je projekt rekonstrukcije Hotela Korana, kojeg potpisuje karlovačka arhitektica Đurđica Lipovšćak, 1979. godine dobilo visoke stručne ocjene, a karakteriziralo ga je i to što je prilagodio oblik terase hotela položaju taksodije, a to stablo je poštovala i prva verzija hotela na tom mjestu iz 60-ih godina.
Sada vidite razliku izmedju seljaka i seljacine.Sa one strane Korane zive seljaci koji marljivo rade i muku muce sa prirodnim nepogodima koje ih nemilosrdno ugnjetavaju a sa ove strane zive "seljacine" koje su dosle na vlast ili se obogatile na muci onih drugih. Davno je netko rekao da je Karlovac provincija i to se nece promijeniti.