Stečajni zakon, koji je 1. rujna stupio na snagu, nije donesen kako to Ustav nalaže, tvrdi i sudac Trgovačkog suda u Zagrebu Mislav Kolakušić, specijaliziran za stečajno pravo. Jer, riječ je o tzv. organskom zakonu za koji je stoga trebala glasovati apsolutna većina svih zastupnika u Hrvatskom saboru, dakle 76 od 151 zastupnika. A zakon je donesen kao da je riječ o običnom zakonu, relativnom većinom nazočnih zastupnika sa 74 glasa. Nedostajala su još dva glasa. Tako je svojedobno Zakonu o ravnopravnosti spolova nedostajao jedan glas pa ga je Ustavni sud ukinuo. Ustav propisuje da zakoni "kojima se razrađuju Ustavom utvrđena ljudska prava i temeljne slobode, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela te ustrojstvo i djelokrug lokalne i područne (regionalne) samouprave Hrvatski sabor donosi većinom glasova svih zastupnika".
Ovisi o cilju i svrsi zakona
Je li neki zakon organski ovisi o njegovu sadržaju, cilju i svrsi, a to se ispituje "u slučaju sumnje – zasebno u svakom konkretnom slučaju", kako to piše u jednom od već standardnih pristupa Ustavnog suda. Ustavni sud je, zaključivši prethodno da je riječ o organskim zakonima, zbog nedovoljnog broja zastupničkih glasova ukinuo zakone o pravu na pristup informacijama, o medijima, o javnom okupljanju, o pučkom pravobranitelju, prekršajni i kazneni zakon. S druge strane, za Zakon o pomilovanjima, Zakon o međunarodnoj pravnoj pomoći, Zakon o radu, Obiteljski zakon, Zakon o parničnom postupku pa i Zakon o izvlaštenju zaključili su da nisu organski, već obični zakoni pa ih nisu ukidali. Pri tomu su se ogradili kako "gotovo i nema zakona koji u određenom broju svojih odredaba barem dijelom ne razrađuje neko od ljudskih prava ili temeljnih sloboda. Sukladno tome, svaki ili gotovo svaki zakon izglasan u Hrvatskom saboru mogao bi se svrstati među organske zakone. Takva široka ustavna interpretacija, međutim, u cijelosti bi izbrisala razliku između "običnog" (ordinarnog) zakona i organskog zakona, što očito nije bio cilj ustavotvorca", obrazloženje je Ustavnog suda. Stoga, organskim se treba smatrati onaj zakon "kojemu su temeljni predmet uređenja pojedino ili pojedina Ustavom utvrđena osobna i politička prava i slobode čovjeka". Sadržaj tih prava (članak 3. Ustava), pravno je zaštićen na nacionalnoj i međunarodnoj razini, za razliku od gospodarskih, socijalnih i kulturnih prava, pristup je ustavnih sudaca.
– Ne mogu zamisliti organskiji zakon od Stečajnog zakona kojim se ograničavaju poduzetničke slobode, oduzima pravo vlasništva... i stoga smatram da nije donesen s potrebnom većinom glasova – kaže sudac Kolakušić.
Ustavni sud će odlučiti
Doc. dr. sc. Goran Vojković na svojoj je web stranici objavio prijedlog o ocjeni ustavnosti koji je podnio. U njemu zaključuje: "Ukratko, Stečajnim zakonom bitno se zadire u osobna prava, u prava radnika, u prava organiziranja u političke, vjerske i druge zajednice, a i činjenica proglašenja stečaja bitni je element određenih kaznenih djela (biće kaznenog djela) – što sve navodi na zaključak kako je Stečajni zakon organski zakon te se mora donijeti većinom svih zastupnika." O tomu odlučuje Ustavni sud.
>>Radnicima tri plaće, 19.000 blokiranih tvrtki ide u stečaj
>>'Osobni bankrot' najesen ide u Sabor
Po kojem je zakonu TŽV Gredelj otišao u stečaj? Zašto nakon tri godine ništa se nije pomaklo s mjesta nego stečajni postupak i dalje traje i vjerojatno će trajati još desetak godina? Zašto radnici koji su dobili otkaz nisu dobili otpremnine?....Molim odgovor suca Mislava Kolakušića iako znam da on sa svime time nema nikakve veze...