Nekoliko bošnjačkih nevladinih udruga i institucija optužilo je Haaški
sud da je postigao sporazum s bivšom državnom zajednicom Srbije i Crne
Gore o zaštiti dokumenata kojima se dokazuje jugoslavenska agresija na
BiH i umiješanost vlasti u Beogradu u najteže ratne zločine.
Umiješanost Srbije
Pozivajući se na dva dokumenta Haaškog suda, objavljena na internetu, a
na temelju kojih je pokrenut proces protiv bivše glasnogovornice
tužiteljstva u Haagu Florence Hartmann, direktor Instituta za
istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava dr. Smail
Čekić kaže kako je jasno da postoje dokazi o dubokoj involviranosti
Srbije u rat u BiH.
U pitanju su dokumenti iz rujna 2005. i travnja 2006. godine koje su
potpisali suci Teodor Meron i Fausto Pocar, a kojima se jamči zaštita,
odnosno skrivanje dijela dokumentacije koju je Haaškom sudu dostavila
vlada u Beogradu. Ovim sporazumom ICTY je, kako tvrde Čekić i bošnjačke
stradalničke udruge, sakrio jedan broj vrlo važnih zapisnika i
stenograma sa sjednica Vrhovnog vijeća obrane SR Jugoslavije održanih
za vrijeme rata u BiH.
Izjave Miloševića
U njima se, između ostalog, nalaze izjave Slobodana Miloševića koje
nedvojbeno pokazuju da je jugoslavenski, odnosno srbijanski državni vrh
vodio vojne operacije u BiH. -Neshvatljivo je da je Haaški sud odobrio
zaštitne mjere SCG zbog, kako je navedeno, zaštite njihovih nacionalnih
interesa u vezi s procesom koji je BiH vodila protiv SCG-a pred
Međunarodnim sudom pravde.
Da su ovi dokumenti bili dostupni Međunarodnom sudu pravde odluka po
tužbi BiH protiv Srbije za agresiju i genocid sigurno bi bila
drugačija, tvrdi Čekić. Ukoliko se potvrdi autentičnost dokumenata, što
je već zatraženo od ICTY-a, mogla bi biti pokrenuta procedura za obnovu
postupka po tužbi za agresiju i genocid protiv Srbije.
HAAG