Strasbourg

Štite homoseksualce, ali i klasičan brak

Gay Pride
Foto: Boris Ščitar
11.11.2013.
u 16:30

Europski sud uzeo prava homoseksualaca u obranu samo u odnosu na obiteljski i osobni život

Europski sud za ljudska prava (ESLJP) 7. studenoga presudio je da je Grčka zakonom o “civilnim zajednicama” koje mogu sklopiti samo dvije punoljetne osobe različita spola povrijedila članak 14. u vezi s člankom 8. Europske konvencije o temeljnim ljudskim pravima jer su diskriminirali homoseksualce. To je još jedna u nizu sličnih presuda, ali i ovaj je put ESLJP prava homoseksualaca zaštitio u odnosu na poštovanje osobnog i obiteljskog života, a ne u odnosu na pravo na brak.

Brak kao zajednica žene i muškarca i ovaj je put ostao nedodirljiv. Grčka je 2008. omogućila sklapanje “civilne zajednice” različite od braka, što je Sveti sinod Grčke pravoslavne crkve poistovjetio s prostitucijom, ali isključivo osobama različitog spola!

Izlika djeca nevjenčanih

Europskom sudu obratila su se četiri homoseksualna para, tri sa zaštićenim identitetom, a jedan par i ne živi zajedno zbog straha od okoline i gubitka posla. Uvođenje nove zajednice Grčka je pravdala time što pet posto djece živi s roditeljima koji nisu vjenčani te što nakon raskida veze žene ostaju bez potpore. Vjerski brak i dalje je ostao najbolja opcija za parove koji žele zasnovati obitelj, s najviše zakonske, financijske i socijalne zaštite. Ministar pravosuđa pisao je nadležnom parlamentarnom odboru da grčko društvo još ne prihvaća zajednički život istospolnih partnera.

Stručnjaci su upozoravali da Konvencija pojam obitelji i obiteljskog života proširuje i na odnose izvan bračnih te na presudu Schalk i Kopf protiv Austrije iz 2010. godine u kojoj je potvrđeno kako je zajednički život istospolnog para u stabilnoj vezi zapravo partnerstvo koje potpada pod pojam “obiteljskog života”. Državna komisija za ljudska prava upozorila je i na diskriminatoran karakter zakona jer se “civilna zajednica” tretira u rangu ispod braka te kako je propuštena prilika da se u Grčkoj ukloni diskriminacija istospolnih parova.

X i drugi protiv Austrije

U opsežnoj presudi navodi se da u devet od 47 zemalja Vijeća Europe istospolni partneri mogu sklopiti brak, dok im je u 17 zemalja priznat neki oblik civilnog partnerstva. Jedino Litva i Grčka registrirano partnerstvo kao alternativu braku određuju isključivo za heteroseksualce. Parlamentarna skupština Vijeća Europe 2000. godine pozvala je sve članice da u svoje zakonodavstvo unesu registrirano partnerstvo, a Rezolucijom 1728 iz 2010. godine da osiguraju zakonsko priznanje istospolnog partnerstva.

Europski sud obrazlaže da je zaštita obitelji u tradicionalnom smislu ozbiljan i legitiman razlog koji može opravdati različit tretman (slučajevi Karner i Kozak), kao što je i zaštita djece legitiman cilj. Ali grčki zakon nije se ograničio samo na djecu rođenu izvan braka nego uređuje i razne aspekte života para u “civilnoj zajednici”, uzdržavanje nakon raskida, pravo nasljeđivanja umrlog partnera...

I sve to bez obzira na to imaju li ti parovi djecu ili nemaju. Iako europski trendovi Grčku s njezinim zakonodavnim pristupom ostavljaju u izoliranom položaju, čak ni to, obrazlaže Europski sud, “ne znači nužno da je taj zakonski aspekt protivan Konvenciji. Ali Grčka nije ponudila uvjerljive i ozbiljne razloge koji mogu opravdati isključivanje istospolnih parova iz djelokruga spornog zakona”. Da jesu, ne bi bila riječ o povredi Konvencije.

– I ova je presuda ESLJP-a potvrdila da se problem istospolnih brakova, partnerstva ili zajednica može promatrati kroz prizmu diskriminacije, ali samo u okviru prava na poštovanje osobnog i obiteljskog života (čl. 8. Konvencije), ali ne i u okviru čl. 12. Konvencije o pravu na brak kao zajednici muškarca i žene – rekao nam je jedan ustavnopravni stručnjak. Identičan pristup ESLJP imao je i u veljači u slučaju “X i drugi protiv Austrije” vezano za posvojenje biološkog djeteta homoseksualnog partnera jer je obrazloženo da Austrija “nije predočila ozbiljne i uvjerljive razloge da je zabrana posvajanja djece istospolnim partnerima nužna zbog zaštite tradicionalne obitelji ili interesa djeteta”.

U ocjeni ustavnosti referenduma i naš Ustavni sud nedvojbeno će se držati utvrđenja iz ove presude ESLJP-a.

>>Senat donio zakon koji gayeve štiti na radnom mjestu

Komentara 9

MI
Milkica
17:04 11.11.2013.

"...rekao nam je jedan ustavnopravni stručnjak..." Srami se pa ga zato niste imenovali? A kaj kažu baka i susjeda Štefica, sigurno i one imaju neko mišljenje. A prodavačica u Dioni? Kumica na placu? Stvarno vam je članak genijalan.

FL
flick
20:20 11.11.2013.

Zašto nije moguće komentirati članak o tome kako EU sprema zakon o zabrani veličanja komunizma?

Avatar Becarina
Becarina
17:16 11.11.2013.

Mi u Hrvatskoj jedino hocemo da normalni brak, izmedju muskarca i zene ostane zasticen i nedodirljiv. Referendum ne osporava nicija gradjanska prava a brak je stvarno ugrozen i u opasnosti . Kome to smeta i tko financira tolike napade ,, i zasto kod nas vise nego u drugim EU drzavama?

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije