državna imovina

Što je ostalo - monetizacija čeka HEP i prirodne resurse

hep
Goran Stanzl/Pixsell
Autor
Marko Biočina
07.08.2012.
u 12:00

Privatizacijom dosad nije ostvaren nijedan od proklamiranih ciljeva tog procesa

Ciljevi privatizacije su postizanje što bržeg ekonomskog rasta, stvaranje novih radnih mjesta, uključivanje gospodarstva u svjetske gospodarske tokove, poticanje rasta hrvatskog poduzetništva, restrukturiranje ponude hrvatske privrede, smanjenje javnog duga. Tako piše u hrvatskom Zakonu o privatizaciji iz 1996. godine.

Tajkuni špekulanti

S obzirom na to, može se zaključiti da je privatizacija u Hrvatskoj postigla kontraefekt. Ekonomski rast bio je slab, javni dug je rastao, kao i nezaposlenost, a konkurentnost je slabija nego ikada prije. U trenutku kad hrvatska Vlada najavljuje novi val prodaje državne imovine, logično je preispitati dosadašnje učinke tog procesa. A oni su, u najmanju ruku, užasni.

U prvom privatizacijskom valu, do 1996., prodano je više od 4 tisuće poduzeća, vrijednosti oko 20 milijardi američkih dolara. Umjesto restrukturiranja, velik broj poduzeća propao je usred loše ekonomske situacije uzrokovane ratom, koncept radničkog dioničarstva nije zaživio, a kasta politički podobnih tajkuna špekulanata, uz podršku banaka, stekla vlasništvo nad golemim dijelom nacionalne ekonomije.

Nakon toga pristupilo se drugom krugu – tzv. kuponskoj privatizaciji. Država je prvo privatizacijskim investicijskim fondovima dala gomilu nelikvidnih dionica precijenjenih poduzeća, a vidjevši da od njih nema koristi, branitelji su svoje dionice po bagatelnim cijenama prodavali lešinarskim ulagačima.

Ostali prirodni resursi

U tom periodu privatizirane su i banke. Iako je država u njihovu sanaciju tijekom ranijeg desetljeća uložila oko 35 posto BDP-a, prodane su strancima za djelić tog ulaganja. Već 2000. strani vlasnici kontrolirali su 77 posto hrvatskog bankarskog sustava. U tom periodu prodani su i neki nacionalni monopoli, poput Hrvatskih telekomunikacija, a 2003. i prvi dio najveće kompanije u državi – Ine. Afera je bilo bezbroj, od korupcije u Fondu za privatizaciju, preko prodaje imovine povlaštenim tajkunima, do slučaja da je bivši premijer optužen da je za 10 milijuna eura prepustio upravljanje u Ini mađarskom MOL-u.

Uskoro slijedi prodaja Croatia osiguranja, HPB-a i Petrokemije. Vjerojatno i davanje u koncesiju autocesta, a kasnije možda i monetizacija dijelova HEP-a. Ostaje zemlja, infrastruktura, šume, vode i rudna bogatstva. Hoće li i ta imovina uskoro na bubanj zbog nužde 'restrukturiranja'?

>> Kako je tekla privatizacija - 1. dio

>> Kako je tekla privatizacija - 2. dio

Komentara 4

ST
sttipe
16:23 07.08.2012.

sva privreda nam je ukradena,od bivših političara..do zadnje firme,do zadnjeg drveta..sad razumim šta je bilo "streljanje kulaka" 1945 godine..po svemu sudeći,ponovit će se..

OB
-obrisani-
21:15 07.08.2012.

Ma kakve veze ima je li HEP hrvatski ili turski, samo neka se prodaje što se ima za prodati, sjetimo se od 2000-te kada je prestao taj nazadni pogled na tzv nacionalno strateški važne kompanije kako nam je sve krenuloo nabolje: dug narastao za 10 puta, proizvodnja pala za 3 puta, cijene energenata i impulsa narasle za dva puta. netko je nekad pričao o nacionalnim interesima ali zahvaljujući mnogim visokoobrazovanim Hrvatima i medijima naučilo se narod da je držanje do nacionalnih interesa jedan primitivan i nazadan pogled, treba gledati prema zapadu i njima prodavati , kako bi oni imali više , a u Hrvatskoj što manje radnih mjesta , posebno proizvodnih

BU
BubyZG
11:11 08.08.2012.

Stara je židovska poslovica da se imovina nikada ne kupuje od onoga koji ju je stvorio, već samo od onoga koji ju je naslijedio !! Pouka gornje poslovice je da nikakva privatizacija neće uspjeti ukoliko se imovina RASPRODAJE, jer ju tada novi vlasnik ne cijeni i baš ga briga što će s njom biti ( ili je kupljena sa nekom drugom svrhom a ne za nastavak proizvodnje - npr. najnovija kupnja sisačke željezare kojom je talijan zaštitio svoju puno veću investiciju u Srbiji ). Privatno ili društveno - svejedno je, sve uvijek ovisi o čovjeku/ljudima koji to vode ; ako su dobri i stručni stvar štima, ali ako su prijatelji sa bele ... jao si ga nama !!!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije