Od stupanja na snagu strožih kazna za prometne prekršaje prošla je godina dana. Izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama koje su stupile na snagu 1. kolovoza 2019. drastično su se povećale kazne za najteže prekršaje poput prekoračenja dopuštene brzine u naseljenom mjestu za više od 50 km/h, za namjerni prolazak kroz crveno svjetlo, vožnju pod utjecajem alkohola iznad 1,5 g/kg i vožnju pod utjecajem droga, za upravljanje vozilom prije stjecanja prava... Za te prekršaje novčane su kazne povećane na 10 do 20 tisuća kuna, uvedena je obveza zabrane upravljanja motornim vozilom, povećani su negativni bodovi sa tri na šest te je uvedeno privremeno oduzimanje vozila. Strože kazne su posebno usmjerene na recidiviste. Uz to, povećane su novčane kazne, primjerice, i za korištenje mobitela u vožnji i nekorištenje pojasa s 500 na 1000 kuna.
MUP je tim izmjenama s ciljem smanjenja broja najtežih prekršaja povećao iznos novčanih kazna za „četiri ubojice u prometu" - brzinu, alkohol, pojas i mobitel.
U MUP-u kažu da još prikupljaju sve podatke za prvih godinu dana primjene strožih mjera. A prema podacima za prvih šest mjeseci ove godine, broj prometnih nesreća u RH manji je za 21,7 posto (11.423) dok je poginulih na cestama 8,9 posto manje nego u istom razdoblju lani - 113. A i 2019. je završila s padom broja nesreća i poginulih na cestama.
"Uzori" neki ljudi iz vlasti
Prometni stručnjak i stalni sudski vještak Goran Husinec smatra da su efekti strožih prometnih kazna dobri.
- Da nemamo takav zakon, imali bismo potpunu katastrofu na cestama. Ovako imamo još donekle stvar pod kontrolom. Možemo zakon promijeniti, ali, nažalost, svijest vozača i opće stanje u društvu ne možemo. Za to trebaju godine rada i školovanja, kako mladih tako i starijih - upozorava Husinec. Ističe da je stanje u prometu preslika stanja u društvu te da imamo nove generacije koje se odgajaju da ne poštuju nikakva pravila, zakone i autoritete te da su im za takvo ponašanje "uzori" neki ljudi iz vlasti.
- Iz svoga iskustva mogu odgovorno reći da svaki pojedinac koji ne poštuje pravila u prometu i vozi bezobzirno i bahato kad tad loše završi - poručuje Husinec. Dodaje da je ipak za ovu godinu teško uspoređivati statističke podatke jer zbog koronavirusa promet na cestama bio je puno slabiji. No ističe da je jedna od dobrih strana novog zakona to što sad imamo točnu statistiku o recidivistima.
Fali rad s rizičnima
Georg Davor Lisicin iz udruge Sigurnost u prometu također ističe da je u prvoj polovici ove godine zbog pandemije bitno smanjena mobilonst te da stoga situacija nije tako dobra kako se prikazuje.
- Nećemo znatno moći utjecati na poboljšanje sigurnosti prometa unatoč povećanju kazna. Iako su sudovi izricali kazne i od 30.000 kuna i dalje imamo recidiviste. Problem je što ne upravljamo sigurnošću cestovnog prometa. RH je jedina u EU u kojoj to radi MUP koji treba biti nadzorno tijelo, a ne Agencija za sigurnost prometa ili Ministarstvo prometa - kaže Lisicin. Dodaje da nam nedostaje kontinuirani preventivni rad s rizičnim skupinama - mladim vozačima, pješacima, bicklistima i motociklistima.
Kao vozac koji prelazi preko 30,000 km godisnje mogu reci da se nista nije promjenilo: i dalje se vozi prebrzo, i dalje vozaci koriste mobitel dok voze, i dalje prolaze kroz crveno svjetlo na semaforu, i dalje ne vezu pojaseve, rijetko koriste zmigavce (a kako ce kada je jedna ruka na volanu a druga na mobitelu). Treba vise edukacije a i nastaviti za visokim kaznama. Prve dvije recenice u auto skoli trebaju biti: Automobil ubija. Automobil zagadjuje.