Kako ga zgrnuti i kako ga potrošiti – dva su to glavna problema s novcem, vjerujemo li staroj narodnoj. Kako ga je zgrtao Grad Zagreb i na što ga je trošio u prošloj godini, još uvijek nije točno poznato jer godišnje izvršenje proračuna Poglavarstvo još nije podastrlo. I ne moraju, doduše, imaju za zbrajanja i oduzimanja rok do polovice godine, taman do razdoblja kad će se na čelu metropole pojaviti novi gradonačelnik.
Ono što je dosad svakako poznato jest da manjak iz prethodnih godina iznosi 1,3 milijarde kuna, kao i da je plan da se taj minus “pokrije” u razdoblju od sljedeće do 2025. godine. Sukcesivno pokriće manjka potvrdila je krajem lanjske godine i Gradska skupština, a sredstva za dolazak na nulu trebala su se namaknuti prodajom gradskih zemljišta koje je oporba nazivala “obiteljskom srebrninom”. O prostorima Gredelja, Paromlina i Zagrepčanke je riječ, a hoće li i buduća gradska vlast biti sklona upravo ovom planu otplate, vidjet ćemo. Što, kako i zašto te treba li se uopće mijenjati ekonomska struktura funkcioniranja Grada te koliko je ona održiva, mi smo pitali stručnjake.
Ono u čemu se naši sugovornici, redom ekonomisti, slažu jest da će među prvim potezima nasljednika Milana Bandića svakako trebati biti revizije i rebalansi.
Jedan čovjek ili orkestar
– Prvi problem svakako je nerealan proračun koji je usvojen po strukturi prihoda. Realno je da će se nakon izbora ići na rebalans jer rashodne stavke moraju biti usklađene s onim što prihodi dopuštaju. Koliko je Zagreb zadužen, trebat će analizirati, a onaj tko dobije mandat, trebao bi tražiti financijsku reviziju, i to od neovisnog revizora – objašnjava nam dr. sc. Mladen Vedriš, gospodarstvenik i ekonomski stručnjak, ujedno i čovjek koji je 1990. postao predsjednikom Izvršnog vijeća Skupštine grada Zagreba, što je funkcija koja je ekvivalent današnjoj gradonačelničkoj.
Ono što će također biti potrebno, govori Mladen Vedriš, jest pogled na stupanj zaduženosti, odnosno na financiranje komunalnih službi vezanih uz Holding.
– Trebat će staviti u odnos Grad i trgovačka društva te vidjeti na koji način funkcionira operativno. A onda će se definitivno zahtijevati i investicijski angažman u komunalnu infrastrukturu jer mi sad imamo vodovodnu mrežu u kojoj se gubi 50 posto vode, neadekvatnu rasvjetu... Moći će se sigurno tu iskoristiti EU, ali u tome Grad treba imati i vlastiti udio pa ćemo vidjeti koliko je to sve skupa izvedivo – objašnjava Vedriš pa dodaje kako će se, nakon manifestacijskih i perceptivno-emotivnih razgovora poslije smrti Milana Bandića dobro morati razmisliti kako grad financijski postaviti na noge.
– Dosad se sve oslanjalo na efikasnost jednog čovjeka, što nije održivo. Pa znate i sami da za sviranje orkestra treba cijeli tim ljudi – kaže naš sugovornik, a mi ga pitamo o odnosu Grada i Holdinga. Točnije, o analizi rejting-agencije Moody’s, koja je lanjske jeseni ocijenila da je njihova povezanost dobra stvar jer je ujedno i jamstvo izvršavanja obveza.
– To je tako sa stajališta vjerovnika jer sam Holding po strukturi prihoda i rashoda ne bi bio siguran za kreditiranje da iza njega ne stoji Grad – kaže Mladen Vedriš pa dodaje kako će se rasprava o financijama metropole voditi na dvije razine.
Operativno, odnosno sa strane dnevnog života koji ima, isto tako, dnevne troškove, a u koje spadaju komunalije, voda, prometnice. S druge strane, tu je potreba za investiranje u kapitalnu infrastrukturu, odnosno u ono što se ne može iz tekućih prihoda, već za što se treba zadužiti. Da nova osoba na čelu Grada mora napraviti “clean start”, ali uz pomoć zaposlenih u samoj gradskoj upravi kojima je zadaća da se inače brinu o financijama, smatra bivša ministrica uprave i znanstvenica s Ekonomskog instituta dr. sc. Dubravka Jurlina Alibegović.
Ona kaže da je Grad od Državnog ureda za reviziju dobio jasne naloge da napravi akcijski plan za uravnoteženje proračuna. Što se Holdinga tiče, ističe da Zagreb nije izolirani slučaj u osnivanju poduzeća koje za njega obavlja dio javnih zadaća.
– Ono što je problem u slučaju Zagreba jest što ne postoji jasan i transparentan odnos između obveza Grada i samog Holdinga, a već sada postoje evidentirana dana jamstva trgovačkim društvima i ustanovama kojima je Grad osnivač jer upravo ta jamstva izvor su vrlo visokog financijskog rizika za Grad, ako se aktiviraju – ističe Dubravka Jurlina Alibegović pa dodaje kako Zagrebački holding d.o.o. ima 14 podružnica, vlasnik je nekoliko trgovačkih društava i ustanova, zapošljava gotovo 8000 ljudi.
Djelatnost svih tih sastavnica grupacije obuhvaća ne samo komunalne poslove i poslove koji se tiču javne vodoopskrbe i javne odvodnje, nego i niz drugih poslova koji nisu usko vezani uz „core business“ pružanja gradskih usluga. Definirani poslovi se financiraju različitim naknadama koje plaćaju građani i sredstvima iz gradskog proračuna.
Skupe komunalne usluge
– Komunalne usluge su skupe i ne mogu se naplatiti u punom iznosu od građana i poduzetnika pa se dio namakne iz gradske blagajne u vidu tzv. subvencija. Ono što nije prihvatljivo je što se građani i poduzetnici kao porezni obveznici ne mogu upoznati na dostupan način kako su izračunate subvencije, već se one vrlo često društvima u vlasništvu Grada daju ad hoc radi pokrića često nepotrebnih troškova. Na taj se način rasipaju javna sredstva pa društva opstaju. Problem je i broj i struktura zaposlenih koji nije adekvatan pruženim uslugama. Točnije, administracija je uglavnom vrlo visoka u odnosu na tehničko osoblje pa se stvara opterećenost neadekvatnom strukturom zaposlenosti, odlazi masa sredstava na plaće i vanjsko ugovaranje niza poslova koje je često nepotrebno, čime se automatski izdvajaju sredstva iz proračuna. Važno je napraviti pravo restrukturiranje prvenstveno Holdinga i društava u njegovom sastavu, da usluge budu jeftine i kvalitetne, a opet da se zna koji se poslovi obavljaju – objašnjava D. Jurlina Alibegović.
Da su građani metropole naviknuli na to da su komunalne usluge gotovo besplatne, smatra dr. sc. Damir Novotny. Ekonomski analitičar kaže kako to jednostavno nije održivo.
– Ako želimo imati kvalitetne komunalne usluge, to treba i platiti. Problem je što one sad nisu kvalitetne – ističe Damir Novotny pa dodaje kako se način financijskog pristupa u metropoli mora promijeniti. Jer Grad, zapravo, ima dvije blagajne.
– Jedna je gradska, druga je Holding. Financije treba konsolidirati kako bi se dobila prava slika. A kad se to napravi, naći će se i pravi način upravljanja financijama – kaže Novotny pa kao kamen spoticanja ističe i trenutačne klijentelističke odnose “na samom rubu zakona”.
– Tu bi se trebala uključiti i država, a jedan od pokretača promjena mogla bi biti obnova Zagreba, koja bi trebala biti suradnja Grada i Vlade. Novac neće nedostajati ako se nađe model, a bit će to možda i lakše nego se sad čini. Grad bi mogao biti preporođen u nekoliko godina – kaže Damir Novotny.
ŠTO SE NAJPRIJE MORA RAŠČISTITI U GRADU
Mladen Vedriš, ekonomist
Treba staviti u odnos Grad i trgovačka društva i vidjeti kako operativno funkcioniraju. Potom će trebati i investicije
Dubravka Jurlina Alibegović, ekonomistica
Između obveza Grada i Holdinga ne postoji transparentnost. Jamstva trgovačkim društvima izvor su visokog rizika
Damir Novotny, ekonomist
Zagreb zapravo ima dvije blagajne. Jedna je gradska, druga je Holding. Financije treba konsolidirati kako bi se dobila prava slika
Hercegovacki ekonomski model lopovluka i jahanja Purgera ne treba mijenjati, kazu Jozo iz Dubrave i Ante iz Sesveta