Prvo nema smisla jer nije dobro sastavljeno, a drugo suprotstavlja zakonodavnu i izvršnu vlast pa ni to nije najbolja ideja.
Neustavnim je Ustavni sud proglasio oba referendumska pitanja Mosta, što nije izazvalo samo burnu reakciju iz stranke, koja je poručila da je “Ustavni sud marioneta HDZ-a”, a njegova odluka “ustavnopravna besmislica” da bi se udovoljio “politički nalog”, već i predsjednika Zorana Milanovića koji kaže da bi Ustavni sud trebalo – ukinuti.
Bilo je takvih zamisli
– Ja ću isto morati preispitati način na koji ja poštujem Ustav. Prema njemu, odgovaram za usklađeno funkcioniranje vlasti. Ovo što je danas deset sudaca napravilo je državni udar, taj sud treba ukinuti, i to referendumom da vide što je volja građana. Referendum o izmjenama Ustava ne može biti neustavan. Oni su se drznuli provjeravati mentalno stanje 400 tisuća građana – kazao je Milanović pa dodao kako Ustavni sud nema pravo ocjenjivati ustavnost pitanja.
– Ovo je strašno što se dogodilo, to je gaženje Ustava koji sam i ja pisao. Kad smo usvojili izmjenu Ustava, zaključili smo da to moramo napraviti da bi uspio referendum o ulasku u EU. Bili smo svjesni da smo otvorili Pandorinu kutiju. Ta grupa ljudi koja je uzurpirala hrvatski Ustav, oni se bave zaštitom lika i djela Andreja Plenkovića. Što bi smetalo da tamo piše i epidemija? Ništa, ali Plenković bi ispao u krivu. Da građani potpišu i da se Ustavni sud ukine, to se ima poštivati. Oni su tražili izmjenu Ustava, kada traže izmjenu zakona onda je to drugo – rekao je predsjednik pa dodao kako je “taj organ postao opasnost”.
Ustavni je sud, zaključio je, pogazio Ustav te ga uništava, a to je ozbiljna stvar. Ništa manje seriozan nije ni njegov prijedlog o jednostavnom ukidanju Ustavnog suda referendumom, pa smo ustavne stručnjake pitali što misle upravo o toj ideji.
– Opasna je, pogotovo ako uzmemo u obzir činjenicu koja je uopće uloga Ustavnog suda. Tijelo je to koje odlučuje je li određeni zakon, koji se donosi, protivan Ustavu. Kad je u pitanju predsjednik države, tijelo je to koje odlučuje je li on povrijedio Ustav na bilo koji način. Kod nas, Ustavni sud odlučuje i o ustavnim tužbama, tijelo je to koje može ukinuti i odluku drugog specijaliziranog suda. Također, odlučuje o zakonitosti izbora i državnih referenduma – objašnjava nam profesor ustavnog prava s Pravnog fakulteta u Osijeku Mato Palić pa dodaje da je Ustavni sud previše važan da bi se, zbog nezadovoljstva jednom odlukom, olako pozivalo na njegovo ukidanje. A kako se može uopće ukinuti, pitamo ga.
– Ako je to ideja predsjednika, upravo on i jest osoba koja može predložiti promjenu Ustava, kojom bi se iz njega maknuo Ustavni sud. Ako misli da je to dobra ideja, neka napiše prijedlog i uputi ga u proceduru Hrvatskom saboru – kaže Mato Palić pa dodaje da je sličnih zamisli bilo i prije, ali nikad se nisu realizirale. Zašto, pitamo.
– Kad bi se ukidala tijela vlasti svaki put kad netko nije zadovoljan nekom odlukom, bi li koje tijelo uopće ostalo? Ne može biti vladavine prava i poštivanja ustavnosti i zakonitosti ako neće biti institucija koje će te iste ustavnosti i zakonitosti kontrolirati – objašnjava nam Mato Palić. Na istom je tragu i profesor emeritus Sveučilišta u Zagrebu te doktor znanosti, nagrađivan i odlikovan za znanstveni rad, ustavni stručnjak Branko Smerdel.
– Ustavni je sud nužan i potreban jer narodna volja mora biti ograničena Ustavom. Milanović je s tim svojim odnosom prema institucijama nanio puno štete shvaćanju i razumijevanju što je to demokratski sustav i društvo. Primjerice, on je baratao floskulama poput “400 tisuća ljudi tražilo je referendum”, u redu, ali na drugoj je strani dva i pol milijuna ljudi koji su izabrali Sabor. Ustavni sud koji ograničava vladara protivan je primitivnoj ideji što je vlast, kao što je sama ideja demokracije protivna primitivnoj ideji da je ideja vlasti vlast jačega – objašnjava nam Branko Smerdel pa dodaje kako se korist kontrole najbolje vidi u situacijama kad se veleizdajnicima proglašava svakoga tko se suprotstavi.
– Ustavno pravo je suvremena antropologija, to nije čitanje Ustava, kao što misli predsjednik, to je interdisciplinarna znanost o tome kako se ljudsko ponašanje može regulirati na najvišim razinama, jer na njima nema logike po kojoj se moramo pokoravati propisima. Zato je ideja da one institucije koje smetaju, treba maknuti, vrlo loša. Milanović je naprosto i negirao da je polovicu ustavnih sudaca on sam imenovao, pa tu je i njegov stranački kolega Josip Leko – kazao je Branko Smerdel.
Nije protivna, ali...
A što je Ustavni sud u ponedjeljak uopće odlučio? Prvo, Most je predložio da se u članak 17. Ustava, koji govori o tome u kojim se situacijama eventualno mogu ograničiti prava ljudima zajamčena istim tim Ustavom, dodaju riječi “pandemija”, odnosno “epidemija”. One bi se, tako, našle “uz bok” ratnim stanjima, neposrednoj ugroženosti države i velikim prirodnim nepogodama, a sve su to situacije, kaže članak 17., u kojima za ograničavanje prava može biti zadužen Sabor. “Može” koristimo namjerno jer upravo je i na toj riječi, kako je obrazložio Ustavni sud, “palo” prvo Mostovo referendumsko pitanje.
Zašto? Jer suci kažu da je Organizacijski odbor (referendumska inicijativa, nap. a.) u svom zahtjevu istaknuo da će Sabor ubuduće “morati” dvotrećinskom većinom donositi odluke o ograničavanju sloboda kad je u pitanju epidemija, što se ubacivanjem iste te riječi u članak 17. Ustava jednostavno neće dogoditi.
– Ustavni sud utvrdio je da predložena dopuna članka 17. stavka 1. Ustava riječima “te epidemije, odnosno pandemije” sama po sebi nije protivna Ustavu. Međutim, Ustavni sud istaknuo je da se njome neće postići njezin proklamirani cilj onako kako je on naveden u obrazloženju zahtjeva Organizacijskog odbora i prezentiran građanima pri prikupljanju potpisa; da će u situaciji izazvanoj epidemijom/pandemijom o ograničenju pojedinačnih ustavnih prava i sloboda odlučivati isključivo Hrvatski sabor, i to dvotrećinskom većinom glasova.
Naime, i kad bi predložena dopuna postala sastavnim dijelom članka 17. Ustava ona ne bi proizvela proklamirani, željeni učinak. Drugim riječima, ona je suvišna u odnosu na cilj koji se njome želi postići. Uz navedeno, proizlazi da građani nisu dobili potpune i točne informacije o činjenicama i okolnostima koje su povod za referendumsku inicijativu za čije su provođenje dali svoje potpise – kako je Most “pogrešno” rastumačio ono što želi postići, a za što je svoj potpis dalo tek nešto manje od 400 tisuća Hrvata. Što se drugog referendumskog pitanja tiče, njegov je cilj bio da se izmijeni Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti tako da Sabor, a ne Nacionalni stožer civilne zaštite, odlučuje o mjerama koje ograničavaju prava i slobode.
Ustavni je sud i to pitanje proglasio neustavnim, obrazloživši da je Sabor ionako taj koji je Zakon o zaštiti pučanstva izglasao, pa time i “izrazio svoju zakonodavnu volju da u slučaju nastupa posebnih okolnosti (dakle, epidemije/pandemije bolesti COVID-19) donošenje posebnih odluka nužnih za provedbu zakona povjeri izvršnoj vlasti”.
– Riječ je, dakle, o modelu odnosa između zakonodavne i izvršne vlasti koji je utvrđen Ustavom i koji čini strukturalno obilježje hrvatske ustavne države i njezinog ustavnog identiteta – kazao je Ustavni sud, a onda se referirao i na to da bi Sabor ionako možda bio prespor u donošenju odluka u vrijeme pandemije, kad je vrlo važno da ih se donese što prije.
>> VIDEO Rusija zaprijetila Finskoj i Švedskoj: 'Nećemo to jednostavno prihvatiti. Sve će se radikalno promijeniti'
Ustavni sud ne treba raspustiti, treba ga, bar većinu sudaca, zatvoriti i ne pustiti