U prvom upisnom roku na hrvatska se sveučilišta upisalo 24.048 od ovogodišnjih 33.257 pristupnika državne mature, a za jesenski je rok na svim sveučilištima ostalo najviše slobodnih mjesta – čak 6644 – što je svojevrsni presedan.
Drugim riječima, da su ovogodišnji pristupnici državne mature ostvarili bolji rezultat na završnom ispitu, teoretski, svi su si odreda mogli osigurati ulaznicu za akademski svijet – barem ako se u obzir uzmu raspoloživa upisna mjesta na sveučilištima. Mogli bi, da su kriteriji na državnoj maturi ujednačeni, ne podložni neprestanim izmjenama pravila i pragova prolaznosti, a školski sustav postavljen na noge, lišen eksperimentalnih faza koja već nakon godine dana pokazuju poraznije rezultate, testiranja i političkog uplitanja.
Na stranu ono što su Hrvatska i njezini učenici mogli u svom petogodišnjem pokušaju hrvanja s pojmom “reforme obrazovnog sustava”, ovogodišnja generacija učenika, ako već nije pokazala čitalačku i matematičku pismenost, pokazala je da, barem prema izboru fakulteta, itekako promišlja o svojoj budućnosti vodeći računa o potrebama tržišta rada i lakoj zapošljivosti.
Prvi put u posljednjih šest godina s liste top-fakulteta polako ali sigurno u sjenu su pali studiji koji su godinama visoko kotirali – pravo i ekonomija, menadžment, trgovina i financije, a u sam vrh se ugurali fakulteti koje su i ove godine upisali najbolji maturanti – medicina, radiološka tehnologija, farmacija, medicinska biokemija, dentalna medicina, medicinsko-laboratorijska dijagnostika, rani i predškolski odgoj, fizioterapija.
Pravo, iako zahtjevan studij, koji prije svega zahtijeva usvajanje mnogih pojmova napamet, na principu učenja na kojem se odškolovala ova generacija, ostao je u sjeni zbog nekoliko činjenica – diploma pravnog fakulteta ne osigurava nikakve mogućnosti zaposlenja u inozemstvu, uloženi trud i plaća koju dobije pravnik početnik neproporcionalni su, a na tržištu rada pravnici nisu deficitarni.
Prema statistici Zavoda za zapošljavanje, takva je slika već godinama. Ove godine nakon prvog, ljetnog roka, u cijeloj Hrvatskoj na pravni se fakultet upisalo 911 brucoša, a prema kvotama planirano je bilo upisati 343 brucoša više. Tako je samo na zagrebačkom Pravnom fakultetu ostalo 59, u Splitu 78, Rijeci 93 i Osijeku 113 slobodnih mjesta na koja će moći konkurirati oni koji će na jesen okušati sreću iznova.
Nasuprot pravnom, svi medicinski fakulteti u zemlji popunjeni su iako ni ove godine kvota za njih nije uvećana bez obzira na lošu situaciju i manjak liječnika i liječničkog osoblja u bolnicama. Apsurd je to veći što, unatoč velikom interesu i još većim tržišnim potrebama za medicinom, Hrvatska i dalje školuje više pravnika no liječnika – naime sada na ljetnom upisnom roku, ako usporedimo ova tri grada, samo u Rijeci, Splitu, i Osijeku na medicinu su se upisalo tek 290 kandidata. To je 28 medicinara manje nego je budućih pravnika u navedena tri grada.
Apsurdne namjere
U Koprivnici, Puli, Rijeci, Zagrebu, Krapini, Splitu, Osijeku, Zaboku, Opatiji, kako na sveučilišnim tako i stručnim, redovnim i izvanrednim studijima, ove godine upisala su se 3664 studenta koji se žele školovati za ekonomiju, poslovnu ekonomiju, financijski menadžment, menadžment trgovine, računovodstvo i financije.
Spomenuta brojka nije konačna brojka upisanih budućih ekonomista i menadžera ove godine, odnosi se tek na smjerove u navedenim gradovima. Ipak, zbog manjeg broja maturanata u generaciji i lošijih rezultata na maturi, na ekonomiji je također ostalo mjesta za jesenski rok, više nego ranijih godina – pa će brojka budućih ekonomista još i porasti.
Štoviše, broj slobodnih i neupisanih mjesta bio bi ove godine još veći na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu da im je prošao plan povećanja upisnih kvota na preddiplomskom studiju, za koji su od države tražili dodatne subvencije.
Takva namjera još je apsurdnija od broja ekonomista koje školujemo budući da, prema analizama i prognozama potreba tržišta rada, a prema uputama regionalnog i područnog ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Hrvatska mora na sveučilišnom studiju ekonomije, sveučilišnom studiju poslovne ekonomije i stručnom studiju poslovne ekonomije u Zagrebu smanjiti, a ne povećati upisne kvote. Jer bez povećanja samo u Zagrebu na integriranom preddiplomskom i diplomskom sveučilišnom studiju Poslovne ekonomije školujemo 805 budućih ekonomista.
Ipak ova generacija znatnije mijenja smjer i upisne trendove – generacija je to koja će se prije menadžmenta u sportu koji je moglo upisati 146, a koji je pisalo 14 brucoša, boriti za mjesto na smjeru turkologije, koji je upisalo trideset studenata i tako za jesenski rok s liste izbrisalo taj smjer.
Generacija je to koja je već sada popunila gotovo sva mjesta na učiteljskim studijima u Hrvatskoj, kao i na smjerovima za rani i predškolski odgoj. Tako smo ove godine upisali 330 budućih učitelja u Rijeci, Zadru, Zagrebu, Splitu i Slavonskom brodu, ostavljajući za jesenski rok na spomenutim sveučilištima tek četiri slobodna mjesta. Dapače, za jedno mjesto na ranom i predškolskom odgoju samo u Zagrebu borilo se troje maturanata.
Identična slika je i s budućim socijalnim radnicima, koji su svake godine interesantni studentima, ali se baš nikada ne izbore za ulazak u top-deset smjerova koje biraju mladi – mjesta u Zagrebu za taj smjer, kao ni u Osijeku, za jesenski upisni rok, više nema. Ovogodišnjoj generaciji jako su primamljivi i smjer: kondicijska priprema sportaša (stručni), psihologija na kojoj se samo za jedno mjesto natjecalo troje budućih studenata, kao i dizajn i stručni studij kriminalistike. Ovaj potonji ove godine osigurao je mjesta za tek trideset studenata, a čak 370 ovogodišnjih maturanata iskazalo je interes za kriminalistiku i stavilo taj studij na svoju studijsku listu.
Više vojnika i slikara
Ova je generacija pokazala i veći interes za vojno pomorstvo i sestrinstvo bez obzira na to je li posrijedi izvanredan ili redovan studij, a povećan je interes i za slikarstvo, na kojem se za jedno od ukupno 14 upisnih mjesta borilo troje studenata. Povećani interes ovogodišnje generacije bilježi se i za znanost o okolišu, primaljstvo, ali i nutricionizam, koji je upisivao 51 studenta, dok je taj smjer na svoju listu izdvojilo 609 ovogodišnjih maturanata. Ipak među top-pet ovogodišnjih studija, s apsolutnim pobjednikom – logopedijom, na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu – izborili su se: fizioterapija, Odjel zdravstvenih studija Sveučilišta u Splitu; izobrazba trenera; smjer kondicijska priprema sportaša (stručni), Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, fizioterapija (stručni), Zdravstveno veleučilište u Zagrebu, radiološka tehnologija (stručni), Zdravstveno veleučilište u Zagrebu, koji su se među najlošijom generacijom koja je pristupila državnoj maturi izborili za najbolje brucoše i konačno preokrenuli trend u izboru studijskih programa, koji im, među ostalim, osiguravaju bržu zapošljivost – kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu.
reforma visokoškolskog obrazovanja je potrebnija nego u osnovnim i srednjim školama, a o tome se uopće ne priča. sveučilište katastrofalno kotira na ljestvicama a ništa se ne mijenja. čak i kad netko proba nešto promijeniti oni se jave sa svojom neovisnosti, kao da je to isprika za nerad i neprovodenje reformi