Jesu li dokazi koji su prikupljeni u aferi Vjetroelektrane te navedeni u optužnici koju je USKOK podigao protiv Josipe Čuline (ex) Rimac, Milenka Bašića, Dragana Stipića i još nekoliko osoba, zakoniti ili ne, nije se doznalo ni danas. Naime iako je nakon zadnje sjednice optužnog vijeća u srpnju bilo predviđeno da danas sudac Vjeran Blažeković priopći što je odlučeno o zahtjevu obrane za izdvajanjem nezakonitih dokaza, to se nije dogodilo. Odluka je prolongirana za 3. listopada, a Ivan Gržić, branitelj Josipe Rimac kazao je da je riječ o kompleksnoj materiji zbog čega sudu treba neko vrijeme da odluči. Stoga ih je sud, kako je pojasnio, tražio neka pojašnjenja. S druge strane, Petra Parlov, zamjenica ravnateljice USKOK-a kazala je da je stav USKOK-a da je riječ o zakonitim dokazima i da su navodi obrane, po stavu USKOK-a, neutemeljeni. Rekla je i da je u sudnici rečeno da je optužno vijeće svoju odluku donijelo, te da će je priopćiti 3. listopada.
U aferi Vjetroelektrane, osim Josipe Rimac, Milenka Bašića i Dragana Stipića, još su optuženi Gabrijela Žalac, Tomislav Jureković, koji je bio čelni čovjek HERE, Krunoslav Jakupčić, koji je vodio Hrvatske šume, Ivan Melvan, Domagoj Validžić, koji je bio pomoćnik ministra Tomislava Ćorića... USKOK ih tereti za više gospodarskih djela: trgovanje utjecajem, davanje mita za trgovanje utjecajem, zloporabe ovlasti, davanje mita.... počinjenih od početka 2017. do 29. svibnja 2020. Josipu Rimac, USKOK tereti da je koristila svoj autoritet i položaj HDZ-ove gradonačelnice Knina, a kasnije i saborske zastupnice i državne tajnice u Ministarstvu uprave kako bi pogodovala Bašiću i Stipiću oko njihovog projekta Vjetroelektrane Krš - Pažane za koji su trebali dobiti razne dozvole, rješenja, očitovanja... Oni se terete da su joj davali mito za njezinu "pomoć", najmanje 40.000 kuna mjesečno, pa USKOK kaže da su joj ukupno isplatili 1,1 milijun kuna. Što se tiče Gabrijele Žalac, koja je u to vrijeme bila ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije, ali i članica NO HBOR-a, tereti ju se da je to iskoristila kako bi Bašić ishodovao kredit od 130 milijuna eura.
VEZANI ČLANCI
Nadalje, prema optužnici C.E.M.P. Bašićeva i Stipićeva tvrtka morala je odlukom Ministarstva državne imovine platiti šest milijuna kuna na ime naknade za osnivanje prava služnosti. Pokušavajući im to umanjiti, Josipa Rimac se tereti da je nazivala Gorana Marića, koji je u to vrijeme bio ministar države imovine i njegovu pomoćnicu, tražeći da Ministarstvo neosnovano prihvati zahtjev C.E.M.P-a za izmjenom te odluke. Oni su to odbili učiniti iako ih je opetovano tražila.
Nadalje, Josipa Rimac se tereti da je zbog Bašića i njegovih poslova radila pritisak i na Jakupčića i Melvana, koji je bio na čelu splitske podružnice Hrvatskih šuma. USKOK je tereti da je tražila da se žurno povuku negativna očitovanja koje su Hrvatske šume dale vezano za projekt Vjetroelektrana i njihove uporabne dozvole. Oni su na to pristali, iako su time, prema optužnici, Hrvatskim šumama pričinili štetu od 600.000 kuna. Zajedno s Gabrijelom Žalac optužena je i da je od HBOR-a, vezano za kredit od 130 milijuna eura koji je trebao C.E.M.P-u, tražila da banka smanji tražene instrumente osiguranja kredita te da osigura pismo namjere u kojem je HBOR neistinito dobavljaču vjetroagregata naveo da će kredit C.E.M.P. biti odobren, što je Gabrijela Žalac i učinila. Josipa Rimac tereti se i da je C.M.P.U omogućila 3,6 milijuna kuna nepripadajuće dobiti na isporuci struje.
Uz malo zastare ode sve u vjetar, zato se i zove vjetroelektrane.