Nakon što su džihadisti i oporbene snage zauzeli značajan dio sirijskog teritorija, uključujući Alep, sirijska vojska je, uz intenzivnu podršku Rusije, pokrenula snažnu kontraofenzivu. Ruski bombarderi odigrali su ključnu ulogu u destabilizaciji džihadističkih pozicija, omogućujući režimu Bashara al-Assada da povrati teritorije. Ipak, nedavni gubitak Alepa izazvao je političke i vojne potrese unutar ruskog vodstva. Smjena generala Sergeja Kisela, kojeg se optužuje za neuspjeh u zaustavljanju napada, naglašava ozbiljnost situacije.
Njegova povijest u Ukrajini dodatno je opterećena kritikama zbog slabih rezultata. S ruske strane, imenovanje generala Sergeja Surovikina, poznatog po brutalnosti, može označavati odlučniju strategiju u Siriji. Surovikinova degradacija nakon pobune Wagnera sugerira i unutarnje probleme u ruskoj vojnoj hijerarhiji, što može utjecati na širu strategiju Moskve. Međutim, recentni događaji, uključujući smjenu ruskog generala Sergeja Kisela i ponovno jačanje oporbenih snaga, ukazuju na novu fazu nestabilnosti s potencijalno dalekosežnim posljedicama. Sirija, kao epicentar jednog od najrazornijih sukoba 21. stoljeća, ostaje arena kompleksnih političkih, vojnih i geopolitičkih borbi. Sirijski sukob nije izolirani regionalni problem, već globalni izazov.
Sukob u Siriji odavno je prerastao okvire regionalnog konflikta. Osim Rusije, značajnu ulogu igraju Sjedinjene Američke Države, Izrael, Iran i Turska, čiji su interesi duboko isprepleteni. SAD nastavlja podržavati Sirijske demokratske snage (SDF), čija je okosnica kurdska populacija. Istovremeno, Turska intenzivira svoje aktivnosti podržavajući oporbene frakcije lojalne Ankari i zadržava planove o stvaranju “sigurne zone” na svojoj južnoj granici.
Izraelski napadi na iranske položaje u Siriji također ukazuju na dublje sukobe unutar regije. Teheran, ključni saveznik Assada, šalje dodatne šijitske borce iz Iraka, što izaziva zabrinutost među susjednim zemljama, uključujući Irak, koji pokušava osigurati svoje granice od prelijevanja sukoba.
Dok se Rusija fokusira na održavanje savezništva s Assadovim režimom radi očuvanja utjecaja na Bliskom istoku i pristupa Sredozemlju, Iran koristi Siriju kao dio "šiitskog luka" i ključnu točku za projiciranje svoje moći prema Izraelu. S druge strane, SAD podržava Kurde i koristi Siriju kao područje za suzbijanje iranskog utjecaja, dok Turska nastoji osigurati granice i ograničiti kurdske ambicije za autonomijom, a Izrael provodi ciljane zračne napade na iranske pozicije, sprečavajući širenje Hezbollaha i jačanje iranske prisutnosti. Isto tako, Kina je u Siriji primarno zainteresirana za širenje svog geopolitičkog utjecaja, ekonomske projekte povezane s inicijativom "Pojas i put" (BRI) i stabilnost regije zbog strateške važnosti Bliskog istoka. Iako Kina nije direktno uključena u vojni aspekt sukoba, njezina uloga u Siriji je značajna zbog diplomatske i ekonomske potpore režimu Bashara al-Assada. Kurdske snage, koje podupiru SAD, nalaze se u osjetljivoj situaciji. Ofenziva oporbenih snaga i frakcija povezanih s Turskom na Tal Rifaat ugrožava kurdsku populaciju u regiji. Mazloum Abdi, zapovjednik SDF-a, pozvao je na evakuaciju civila prema sigurnijim područjima na sjeveroistoku zemlje, ističući potrebu za humanitarnim koridorom. Ova situacija dodatno komplicira odnose između Turske, Kurda i drugih aktera u sukobu.
Grad Alep simbolizira kompleksnost sirijskog građanskog rata. Nakon što su režimske snage, uz rusku podršku, 2016. zauzele istočni dio grada koji je bio pod kontrolom oporbe, Alep je postao simbol Assadove vojne i političke pobjede. Međutim, ponovno osvajanje dijelova grada od oporbenih frakcija tijekom nedavnih sukoba otvara pitanje održivosti kontrole režima. Ova ofenziva, prva značajnija pobjeda opozicije od prekida vatre 2020. godine, signalizira povratak intenzivnijih borbi u regiji.
Sirijski predsjednik Bashar al-Assad i njegov iranski kolega Masoud Pezeshkian upozoravaju na zapadne pokušaje fragmentacije zemalja regije i ponovnog prekrajanja karata prema interesima i ciljevima Amerike i Zapada. Assad je u više navrata istaknuo da su terorističke aktivnosti u Siriji dio šireg plana za prekrajanje Bliskog istoka i ponovno iscrtavanje karata u skladu sa zapadnim interesima. Teheran se slaže s tom procjenom, naglašavajući svoju spremnost da nastavi podržavati sirijski režim kako bi očuvao jedinstvo zemlje. Istodobno, u pomoć sirijskoj vojsci stiglo je na desetak tisuća šijitskih boraca. Visoki izvori u sirijskoj vojsci kazali su za Večernji list da su deseci boraca iz iračkih "Snaga narodne mobilizacije" saveznika Irana također prešli iz Iraka u Siriju preko vojne ceste u blizini prijelaza Albukamal dodajući da su ovo "nova pojačanja za pomoć njihovoj braći na linijama kontakta na sjeveru", dodajući da borci pripadaju frakcijama uključujući iračke "Brigade Hezbollaha" i "Brigadu Fatemiyoun". Iran je poslao tisuće boraca iz šijitskih frakcija u Siriju tijekom građanskog rata, što je pridonijelo, zajedno s Rusijom sa svojim zračnim snagama, da Bashar al-Assad slomi oporbene snage i povrati većinu teritorija.
Od početka sukoba 2011. godine, više od pola milijuna ljudi izgubilo je živote, a milijuni su raseljeni. Ekonomija zemlje je uništena, dok infrastruktura ostaje u ruševinama. Posljednji sukobi u Alepu i Tal Rifaatu dodatno pogoršavaju humanitarnu situaciju, dok međunarodne organizacije upozoravaju na hitnu potrebu za pomoći civilima.
Sirijski sukob ostaje nerješiv, s više od desetak domaćih i stranih aktera uključenih u borbu za teritorijalnu kontrolu i politički utjecaj. Nedavni događaji, uključujući rusku smjenu generala i jačanje oporbenih snaga, ukazuju na nove faze nestabilnosti. Dok Assadov režim pokušava učvrstiti vlast, intervencije vanjskih aktera i unutarnji razdori nastavljaju produbljivati krizu.
Uloga međunarodne zajednice ostaje ključna. Hoće li biti postignut kompromis ili će se Sirija nastaviti suočavati s novim fazama destruktivnog sukoba? Geopolitičke igre u Siriji pokazuju koliko je ova regija od presudne važnosti za globalnu stabilnost.
Sada je Iran u problemima zbog ozbiljnih udaraca koje mu je nanio Izrael, uz podršku SAD-a. Njegov saveznik Hezbolah, koji je slao svoje najbolje ljude da se bore za Asadov režim u Siriji, osakaćen je napadima Izraela. Rusija je pokrenula zračne napade u posljednjih nekoliko dana protiv ofenzive pobunjenika u Siriji – ali njezina je vojna moć gotovo u potpunosti uništena