Kazna mora biti poruka, ali ne smije biti odmazda. Stroža kazna ne bi ublažila tragične posljedice ove nesreće, kazala je sutkinja Irena Kvaternik, obrazlažući zašto je njezino sudsko vijeće na zagrebačkom Županijskom sudu nepravomoćno osudilo Marina Kameničkog (22) na četiri i pol godine zatvora zbog izazivanja prometne nesreće u kojoj su 23. kolovoza 2018. na zagrebačkoj Ilici poginule dvije osobe, dok ih je više, uključujući i Kameničkog, bilo što lakše, što teže ozlijeđeno.
Suđenje, koje je počelo prošli tjedan, ekspresno je okončano nakon samo jedne rasprave jer je Kamenički priznao krivnju, zbog čega, kako je navela sutkinja Kvaternik, ništa nije bilo sporno. Njegovo priznanje poklapalo se s prikupljenim dokazima, iskazima svjedoka i prometnim vještačenjem. Sud mu je izrekao i zabranu upravljanja svim kategorijama vozila u trajanju od pet godina. Tih pet godina mu počinju teći od trenutka kada izdrži izrečenu mu kaznu, kada i ako postane pravomoćna, a u njih se uračunava i privremena mjera od listopada 2018. kada mu je vozačka dozvola oduzeta. Sud je odredio i da Kamenički mora platiti oko 25.000 kuna sudskih troškova.
Video: Presuda Marinu Kameničkom: Jurio je zagrebačkom Ilicom 195 km/h, ubio dvije osobe i dobio 4,5 godina zatvora
On se na objavi presude nije pojavio, a kako je u vrijeme nesreće bio mlađi punoljetnik, zbog zaštite njegove privatnosti te detalja iz obiteljskog života s rasprave je bila isključena javnost. No iako je potpadao pod Zakon o sudovima za mladež, na njega je na kraju ipak primijenjen opći zakon, jer je sud smatrao da primjena maloljetničkog zakona ne bi bila svrsishodna. Odnosno, kako je pojasnila sutkinja Kvaternik, nakon izvješća Centra za socijalnu skrb, sud je zauzeo stav da će boravak u penalnoj ustanovi s odraslim osobama na Kameničkog bolje djelovati nego da su mu bile izrečene odgojne mjere, odnosno da je osuđen na maloljetnički zatvor.
Prema optužnici, Kamenički se tog dana u 21.10 kretao Ilicom od istoka prema zapadu, a Mercedes C63 AMG zagrebačkih tablica vozio je brzinom od 195 kilometra na sat iako je bio svjestan da je na tom dijelu ceste brzina ograničena na 50 kilometra na sat. Kada je došao do Ilice 442, Kamenički je zbog prevelike brzine izgubio nadzor nad upravljačem te udario u rubni kamen. Zbog siline udarca vozilo se zarotiralo te završilo u traku za suprotan smjer. Nije se uspjelo zaustaviti već se nastavilo nekontrolirano kretati, pri čemu je Mercedes udario u Opel Astru. Od siline udarca otvorila su se suvozačka vrata, a sa suvozačkog sjedala iz vozila je ispala Nadica Hoflinger, koju je potom udario Renault Clio koji se kretao južnom stranom kolnika Ilice iz smjera zapada u smjeru istoka. Mercedes se i dalje nekontrolirano kretao te je Opel Astru nastavio gurati sve dok je nije odbacio na betonski potporni zid. Potom je i vozilo Kameničkog udarilo u potporni zid, nakon čega se odbilo, prešlo na južnu stranu kolnika Ilice te udarilo u drugi Mercedes, nakon čega se vozilo kojim je upravljao Kamenički zaustavilo i zapalilo. Poginula je i Laura Stelio koja je bila suvozačica Kameničkog.
Obrazlažući presudu, sutkinja Kvaternik kazala je da je Kameničkom olakotno bilo što je izrazio kajanje, što je oštećene molio za oprost, što nije ranije ni prekršajno ni kazneno kažnjavan, što su posljedice nesreće teško utjecale i na njega jer je poginula Laura Stelio u to vrijeme bila njegova djevojka, što je otac djeteta od četiri mjeseca... S druge strane otegotan mu je bio način počinjenja djela, jer je obijesno i bezobzirno vozio 195 kilometra na sat u naseljenom mjestu gdje je ograničenje 50 kilometra na sat, jer je kršio to ograničenje te što je to u kombinaciji s time da je mlad i neiskusan vozač dovelo do nesreće u kojoj su poginule dvije, a teško je ozlijeđena jedna osoba koja i danas trpi posljedice nesreće.
Iako se javnosti može činiti da je ovakva kazna mala, zapravo ona ne odudara od sudske prakse. Kada niži sudovi i izreknu kazne od sedam, osam godina za nesreće s više poginulih kojima je kumovala brzina ili alkohol, Vrhovni sud ih u pravilu snizi, kao što je to bio slučaj s kaznom Miljenku Stričeku koji je 2006. u tunelu Ledenik usmrtio četiri osobe. Bio je osuđen na osam i pol godina, a Vrhovni sud mu je kaznu smanjio na sedam godina i 10 mjeseci. Tomislav Horvatinčić, koji je opetovani prometni recidivist, za pomorsku nesreću u kojoj su poginule dvije osobe osuđen je na četiri godine i 10 mjeseci zatvora. Hrvoje Žužić, koji je pod utjecajem alkohola skrivio nesreću u kojoj je jedna osoba poginula, a jedna je trajno teško ozlijeđena, bio je osuđen na pet godina zatvora. Pet godina zatvora dobio je i Ivan Ljušanin koji je pijan i bez dozvole vozio 100 na sat te je skrivio nesreću u kojoj je jedna osoba poginula, a druga je teže ozlijeđena.
Stroža kazna bila bi dodijeljena da "dečko" nije podoban... ovako sumnjam da će 4 i po godine biti u zatvoru, vjerojatno neko pomilovanje nakon godine dana