Hrvatski laburisti poslali su u saborsku proceduru prijedlog zaključaka kojim žele otvoriti parlamentarnu raspravu na temu stečajeva, povezano s najavom Vlade da će po hitnom postupku riješiti problem oko 20 tisuća tvrtki koje nemaju nijednog zaposlenog i koje duguju preko 20 milijardi kuna.
S obzirom na to da nijedna institucija u Hrvatskoj ne vodi podatke o stečajevima u državi, laburisti su čak dva mjeseca čekali Visoki trgovački sud da prikupi podatke sa svih sudova u državi. U ovom trenutku u Hrvatskoj se vodi čak 1400 stečajnih postupaka, a rekorder je tvrtka Fraktus iz Zagreba koja je u stečaju od 1996. godine, odnosno čak 16 godina, iako Zakon o stečaju propisuje da bi se stečaj trebao završiti nakon godinu i pol dana, a da se nakon toga može tražiti smjena stečajnog upravitelja.
– U Hrvatskoj u ovom trenutku 89 stečajnih postupaka traje duže od 10 godina, 166 postupaka traje duže od pet godina, a 287 njih traje duže od tri godine. Najviše stečajeva imaju Trgovački sud u Rijeci i Zagrebu, koji zajedno čine 73 posto svih stečajeva, dok ostali imaju svega 27 posto, a iz toga se jasno vidi učinkovitost pojedinih sudova – kaže Zlatko Tušak iz Laburističke stranke.
U stečajnim postupcima sudjeluje 212 stečajnih upravitelja i 61 stečajni sudac. Više od deset stečajeva vodi 15 stečajnih upravitelja, a na Trgovačkom je sudu u Zagrebu rekorderka sa 17 stečajeva. Više od deset stečajeva vodi 29 sudaca, a sutkinja u Rijeci ima čak 218 stečajeva.
– Porazno djeluje činjenica da je do 31. siječnja zaposleno svega 2348 radnika iz tvrtki u stečaju, a to je samo 11 posto od broja koji je postojao u trenutku otvaranja stečaja. Na osnovu toga izgubljeno je 19.400 radnih mjesta, ali to nije stvarni broj jer mnogo radnika prije samog otvaranja stečaja daje otkaze budući da ne primaju plaću četiri do pet mjeseci da bi ostvarili određeno pravo ili naknadu na zavodu za zapošljavanje – nastavlja Tušak.
Radnici su od ukupnih potraživanja vrijednih 1,9 milijardi kuna uspjeli naplatiti 32 posto. Republika Hrvatska naplatila je 15 posto svojih potraživanja od ukupnih 4,3 milijarde kuna.
– Procjena neunovčene imovine je 11,5 milijardi kuna, no taj iznos je znatno veći jer u podacima koje smo dobili dio stečajnih upravitelja nije unio tu informaciju, a prema našim procjenama to je kudikamo veći iznos. Neke procjene govore da se rasprodajnom imovine izgubi više od 50 posto od njezine stvarne vrijednosti, a gubitkom radnih mjesta da ne govorimo, jer radnici postaju teret države umjesto da nastave raditi – ustvrdio je Tušak.
Što se to događa u tvrtkama na koje radnici, radnička vijeća i sindikati ukazuju DORH-u, prijavljuju sumnjive i protuzakonite radnje, a nitko ne reagira, pa čak ni državni odvjetnik, zanima šefa Laburista Dragutina Lesara.
– Uprave ne pokreću stečajne postupke, a da bi se neki od njih pokrili pred zakonskom odgovornošću oni podnesu prijavu ili zahtjev za pokretanje stečajnog postupka, ali ne plate zakonom predviđeni predujam za pokretanje stečajnog postupka, a za Trgovački sud to je to formalni razlog da odbije otvoriti stečajni postupak. Dakle, čak su i tu našli rupu u zakonu – kaže Lesar te dodaje kako radnici ne otvaraju stečajne postupke nadajući se da će netko umjesto njih reagirati. Država, odnosno Ministarstvo financija i Porezna uprava koje prve imaju saznanja da je firma u problemima zbog neplaćanja poreza i doprinosa također ne reagiraju.
Manipulacije koje se događaju prije otvaranja stečajnog postupka također su zakonom omogućene, a one se zbivaju tako što jedan te isti vlasnik ima recimo četiri tvrtke, po mogućnosti pet, peta je štedno-kreditna zadruga. U tvrtki A zaposle radnike, tvrtka B vlasnik je hale, tvrtka C strojeva, a tvrtka D izvozi ili prodaje i ubire novac. Po mogućnosti vlasnik ili njegova žena tada osnuju štedno-kreditnu zadrugu koja daje kredit tvrtkama, naročito tvrtki A, u kojoj su su radnici, a kada ona završi u stečajnom postupku naplata vjerovnika gotovo je nemoguća jer oni nemaju nikakvu imovinu, a imovina je u poduzećima koja nisu u stečajnom postupku. Ove manipulacije s tvrtkama kćerima u Hrvatskoj su zakonom omogućene, i zbog toga tako dugo te agonije traju – opisao je Lesar manipulacije.
Zato Laburisti traže smanjivanje trajanja stečajnih postupaka i žele prisiliti Vladu da u Zakonu o besplatnoj pravnoj pomoći predvidi pravo radnika na besplatnu pravnu pomoć i u stečajnom postupku, naročito kada radnici pokrenu osporavanje nezakonitih radnji koje su tvrtku dovele u propast.
– Želimo da se kroz raspravu inicira uvođenje instituta "prisilne nagodbe" koji pokreće dužnik, obraća se vjerovnicima i ako najmanje 75 posto vjerovnika na to pristane, može se spriječiti stečaj pa dolazi do preustroja tvrtke. Želimo od DORH-a dobiti podatke što se poduzimalo i gdje se najčešće krši zakon, ali cilj nam je i otvoriti raspravu i saslušati one koji nude model radničkog preuzimanja u stečajnom postupku kada se utvrdi da bi se radničkim dioničarstvom tvrtka mogla spasiti – objasnio je Lesar smisao prijedloga koji su podnijeli Saboru.
Politicki i ekonomski monopol, mafija, opca kradja drzave Hrvatske i porezna pljacka hrvatskog naroda!! TREBAMO izgleda uskoro kao trenere traziti iz EU raspisati javni natjecaj za sve funkcije u drzavi , izbori nemaju smisla !!