Ako ste krenuli autocestom D3 prema Jadranu ili Zagrebu, svakako se spustite u Ravnu Goru. Na putu do obližnje Stare Sušice uživat ćete u pogledu na tipično goransko mjesto u kojem su kuće s izrazito kosim krovovima, a sve je zaokruženo debelim, bogatim šumskim plaštem, stablima visokima sve do oblaka, koja su nas pratila na putu pa vam se čini da se samo zahvaljujući vršcima visokih borova ti silni oblaci već nisu srušili na nas i zalili nas obilnom kišom ili maglom. Da, kišom, maglom, čak i susnježicom na početku svibnja! Ništa to nije neobično za Gorski kotar. Kao što nije neobično da je već danas, dok čitate ovu reportažu, Gorski kotar okupan čistim, sjajnim Sunčevim zrakama.
Gorani se ne boje zvijeri
I dok tako putujete idiličnim krajolikom, nije vam kriva pomisao da vas iz šumskog gustiša možda promatra znatiželjni vuk, medo na svom dugom putu kroz šumu, a bome ni ris koji trči za nekom lovinom. Te su velike divlje zvijeri stanari Gorskoga kotara, no nema razloga da ih se bojite, a kada napokon stignete u Staru Sušicu, kada vas svojim bajkovitim izgledom osupne tamošnji frankopanski dvorac, doista nalik na Hogwarts iz priča o Harryju Potteru, pristanite i uživajte u krajoliku i naučite zašto se Gorani ne boje velikih zvijeri.
Idealno mjesto za to je Centar za posjetitelje “Velike zvijeri” u Staroj Sušici; objekt koji su Primorsko-goranska županija i Javna ustanova “Priroda” obnovili i uredili u jednoj od zgrada bivšeg Zavoda za krumpir, odmah pored dvorca.
Centar je uređen pa, iako još nije otvorio svoja vrata posjetiteljima zbog epidemiološke situacije, budite strpljivi još neko vrijeme i pratite na njihovim web-stranicama kada će biti otvoreni za javnost, a kada vam požele dobrodošlicu, svakako osmislite izlet koji će vas dovesti u Ravnu Goru i Staru Sušicu, u srce Gorskog kotara.
Centar za posjetitelje “Velike zvijeri” ispričat će vam priču o tri goranske zvijeri; medvjedu, vuku i risu i tome kako su te životinje u Gorskom kotaru ostvarile suživot s Goranima, s kojima stoljećima dijele isti životni prostor. I promijenit ćete mišljenje o njima – zavoljet ćete ih!
Vrijednost suživota
Centar će vam u tome svakako pomoći, jer svojim atraktivnim multimedijskim postavom posjetiteljima priča i o bogatoj biološkoj raznolikosti goranskih šuma i važnosti njezina očuvanja.
Centar za posjetitelje “Velike zvijeri” stanovnicima Primorsko-goranske županije bit će podsjetnik na vrijednost njihova suživota s goranskim biljnim i životinjskim svijetom, a građane iz drugih dijelova Hrvatske te goste iz inozemstva Centar će upoznavati s našom vrijednom prirodnom baštinom i važnošću brige o očuvanju bioraznolikosti. On dugoročno za Gorski kotar ima veliko značenje, dajući vjetar u leđa razvoju održivog turizma u zelenom srcu Hrvatske – kazao nam je o projektu Zlatko Komadina, župan Primorsko-goranske županije.
Mišel Šćuka, načelnik Ravne Gore, zajedno s Irenom Jurić, ravnateljicom Javne ustanove Priroda, proveo nas je kroz Centar i pokazao nam njegov multimedijski postav, koji će posjetiteljima dočarati stanište i izgled velikih zvijeri u realnoj veličini! Tim više što su medvjed, ris i vuk te ostale životinje zapravo isprintani; napravljeni tehnikom 3D printa i zatim umjetnički oslikani. Savršeno realni dok vas gledaju s improvizirane planine i dok slušate njihovo autentično glasanje!
– Mi smo u Gorskom kotaru u potpunom suživotu s velikim zvijerima, možemo reći da se međusobno poštujemo. Ja sam odrastao uz šumu i svakodnevno se šećem njome, uđem i po nekoliko kilometara duboko u šumu bez straha. Znam uočiti tragove medvjeda, a ako su pored njih i tragovi medvjedića, maknem se dalje od njihovih putova i opasnosti nema. Jednostavno poštujemo njihove pravce kretanja. Vuk i ris, zapravo, uoče nas daleko prije, jer njihov je njuh toliko jak da nas osjete i prije nego što nas čuju dok hodamo šumom. Oni se udalje daleko prije nego što ih postanemo svjesni. Zato je pravo blago vidjeti ih u šumi – kaže nam načelnik M. Šćuka i dodaje da je projekt Centra velika, odlična stvar koja će potaknuti razvoj Ravne Gore u turističkom smislu.
– Centar interpretaciju temelji na karizmatičnosti velikih zvijeri. Poseban naglasak stavit ćemo na edukaciju posjetitelja, naročito djece. Život velikih zvijeri bio je obavijen velom tajni, a danas o njima imamo mnogo više spoznaja. Među njima je i činjenica da je uloga velikih zvijeri u održavanju prirodne ravnoteže u ekosustavu ključna i nezamjenjiva. Do sada smo naučili toliko puno o tim divnim životinja, s obzirom na mnogobrojna istraživanja koja će biti dostupna u Centru. Tako će imati prilike vidjeti autentične areale kretanja životinja koje su obilježene GPS ogrlicama i vidjeti da medo ima veliki radijus kretanja tijekom godine, dok su vuk, a posebno ris, više privrženi određenom teritoriju. Veliko je bogatstvo to što imamo sva tri vršna predatora u Gorskom kotaru, a to je pokazatelj i zdravog ekosustava – kaže nam Irena Jurić, ravnateljica Javne ustanove Priroda. Kaže, nije bilo previše dvojbe da ovakav Centar Županija smjesti u samo srce Gorskog kotara, kamo doista i pripada.
Nema napada na stoku i ljude
Gradnju i uređenje objekta sufinancirala je Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Izradu projektno-tehničke dokumentacije sufinancirao je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a ukupna vrijednost projekta iznosi, kažu nam sugovornici, 8,2 milijuna kuna, od čega su EU i Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU osigurali šest milijuna, a Primorsko-goranska županija i Javna ustanova Priroda 2,2 milijuna kuna. Partneri u projektu su im Općina Ravna Gora i Turistička zajednica Gorskog kotara.
Centar, zapravo, oslikava “suživot” institucija na dobrobit svih, kao i suživot Gorana i njihovih velikih zvijeri.
– Trenutačno se u Hrvatskoj provode projekti u okviru kojih se interpretiraju prirodne osobitosti nekog kraja. No ovaj Centar jedinstven je u Hrvatskoj jer se bavi samo trima velikim zvijerima koje obitavaju u Gorskom kotaru. Ravna Gora odlična je lokacija za takav Centar i zato što je na pola puta posjetiteljima iz Rijeke ili iz Zagreba, u blizini je frankopanski dvorac, ali i županijski Centar za poljoprivredu i ruralni razvoj pa se cijela zona sadržajima nadovezuje i razvija – dodaje I. Jurić.
Prije gotovo pola stoljeća, kaže nam načelnik, bilo je problema, vuk ili ris znali su napadati stada ovaca, ali bila su to vremena kada je bilo i puno više stanovnika u Ravnoj Gori i kada je bilo više stoke, posebno ovaca koje su u stadima, slobodno, bez ograda, pasle po poljima pored šume pa je i bilo napada vukova na ovce. Danas je situacija puno drukčija u cijelom Gorskom kotaru, pa i u Ravnoj Gori, gdje samo nekoliko obitelji drži stoku koja je ograđena i noću u zatvorenim objektima. Zato se ni vukovi više ne kreću puno izvan šuma.
– Medo je prije, kada mu je znatno porasla populacija, znao dolaziti do kućnih pragova ljudi, ali samo zato što su stanovnici znali ostavljati smeće uz kuće, razne otpatke, a medo je to shvaćao kao servirano jelo pa je često dolazio samo da bi kopao po kantama za smeće. Danas je osviještenost građana daleko veća, ali osigurano je i hranjenje medvjeda u šumama kako ne bi morali izlaziti iz šuma po hranu – objašnjava načelnik Šćuka.
Irena Jurić objašnjava pak da je danas oko 900 medvjeda u Hrvatskoj, a polovina njihove populacije je u Gorskom kotaru.
– U šumu idem s mobitelom kako bih uslikao tragove tih životinja, jer mislim da je to bogatstvo. Uvijek se može nešto slučajno dogoditi, neki susret s medvjedom, no moramo poštovati njegove putove, micati se od njegovih staza. Naiđete li na medvjeda, vuka ili risa, to je bogatstvo koje ćete moći zadržati u sjećanju, doživljaj koji ćete moći prepričati. Bogatstvo je živjeti udaljen pola sata vožnje od Rijeke, sat od Zagreba i moći u 21. stoljeću vidjeti veliku zvijer kako hoda šumom bez ograda – smatra načelnik.
Ravna Gora danas ima oko 2060 stanovnika, a većina mještana, kaže načelnik, angažirana je u drvnoj industriji, u kojoj radi oko 400 ljudi. Nešto je slabije zastupljen turizam, iako u općini bilježe pomake u tom segmentu; lani su bili treći u županiji, nakon Fužina i Delnica po smještajnim kapacitetima. Imaju niz privatnih apartmana i dva smještajna objekta s restoranima; Bijela ruža i Breza. Nešto malo mještana bavi se poljoprivredom, ima i privatnih obrta.
– Ravna Gora nema velikih rijeka ili jezera, mi platformu za razvoj turizma moramo graditi na centrima kao što je ovaj Centar za velike zvijeri i zato je to hvalevrijedna investicija Primorsko-goranske županije. To će nam biti okosnica turističkog razvoja Ravne Gore. Općina se na njega naslonila svojim projektom izgradnje šetnice u blizini Centra, a blizu je i malo jezero oko kojeg planiramo urediti šetnicu. Centar za velike zvijeri, gdje se ubuduće mogu organizirati i fotosafariji, sportsko-rekreativni turizam, proizvodnja domaće hrane, to su naši aduti, kao i blizina Zagreba, Rijeke i Istre. Mi smo mjesto na 800 metara nadmorske visine, a 6. svibnja imali smo snijeg. Kod nas ne uspijeva puno kultura, jer imamo svega tri mjeseca u godini za sadnju i njihov uzgoj. Plastenici nemaju šanse opstati jer nam padne i do dva i pol metra snijega. Zato nam je i županijski Centar za poljoprivredu i ruralni razvoj, koji je odmah tu pored Centra “Velike zvijeri”, hvalevrijedna investicija s obzirom na to da će naši OPG-ovci tu moći prerađivati voće. Kod nas, naime, nabolje uspijeva bobičasto voće; aronija, kanadska borovnica i na to smo usmjereni. Tu su i proizvodi od mlijeka, med i to je to. Jagode i maline kod nas dozrijevaju u srpnju, kada ih se već svi najedu, ali zato će se u Centru za poljoprivredu moći prerađivati u druge proizvode i prodavati i uz Centar za velike zvijeri. Sve je to i poticaj za otvaranje novih OPG-ova i smještajnih kapaciteta u mjestu – dodaje Mišel Šćuka.
Stoku noću zatvaraju
Sretan je što se poljoprivredom bave mlade obitelji u Ravnoj Gori. Posebno ističe Juricu Možgona, koji je s 25 godina vlasnik obiteljskog obrta koji je naslijedio od oca. Bave se tovom junadi i imaju mesnice; u Ravnoj Gori, Vrbovskom i Skradu, te lokal u mjestu. Imaju 15-ak junaca, četiri konja, 20-ak ovaca, deset magaraca, zečeve, kokice, guske, a sve im životinje, kaže nam Jurica, čuvaju vjerni psi, kavkaski ovčari.
– Da, Gorski kotar dom je velikim zvijerima, ali one nam ne rade probleme jer mi svoje blago pazimo, čuvamo i noću zatvaramo. Od stočarstva se ovdje može živjeti ako imate zaokruženu proizvodnju, da imamo samo prodaju junadi, ne bismo imali toliko posla, jer hrane nema, tu ni kukuruz ne uspijeva pa hranu kupujemo. Zainteresiran sam zato i za najam ili kupnju državne zemlje, bude li povoljna. Problema u ovom poslu ima, ali navikli smo se na njih, kao i na velike zvijeri – kaže nam kroza smijeh Jurica Možgon. Smatra da je sve što se u Ravnoj Gori otvori i što će privući ljude u mjesto dobra stvar za cijeli Gorski kotar.
Isto misli i Dijana Krepenc, koja sa suprugom Tomislavom ima OPG Krepenc, i već se sedmu godinu bavi uzgojem goranske aronije, od koje rade niz proizvoda. Imaju ukupno 1500 sadnica goranske aronije, ali za sada, kaže, samo od toga ne mogu živjeti.
– U Ravnu Goru doselila sam se iz Rijeke kada sam se udala i tvrdim da se mjesto u zadnjih osam do deset godina puno promijenilo nabolje. U tome smo puno pomogli i mi proizvođači domaće hrane, ali imamo podršku Županije i Općine. Recimo, načelnik je potaknuo projekt za osnivanje ravnogorske Zelene tržnice kako bi našim mještanima omogućio prvi pristup domaćem proizvodu. Zelena tržnica u centru je Ravne Gore, ispred SPC-a Goranka, i nas sedam OPG-ovaca iz Gorskog kotara tamo svake subote od 9 do 12 sati već tri godine prodajemo domaće proizvode; od proizvoda od aronije, raznih sireva, jogurta, prepeličjih jaja, proizvoda od mesa i divljači, bazge i mente, kokošja jaja... Naši ljudi najviše kupuju, ali sve više i turisti, gosti te ljudi iz Rijeke i Zagreba koji ovdje imaju vikendice i žele jesti domaću hranu. Naši lokalci i vikendaši naša su najbolja reklama – kaže nam Dijana Krepenc.
Lokalni proizvođači se raduju
Kaže da je Centar za velike zvijeri prekrasan projekt koji će puno značiti za Ravnu Goru, jer dolazit će turisti, a oni će prodavati autohtone proizvode i suvenire.
Velik je to poticaj i napredak za Gorski kotar i Ravnu Goru, atrakcija i za cijelu Hrvatsku i svaka čast Županiji što ga je ovdje realizirala – dodaje Dijana. Hvali i prostor za preradu voća koji će uskoro biti uređen u Centru za poljoprivredu i ruralni razvoj. Sada, kaže, ima velike troškove jer voće vozi na preradu u drugi kraj Hrvatske, a uskoro će to moći, bez plaćanja ikakve naknade, raditi u Ravnoj Gori.
Županija uređuje objekt za preradu voća, a nabavit ćemo i svu potrebnu opremu; strojeve za punjenje soka kapaciteta 150 litara na sat, opremu za punionicu ili izradu saćne osnove za pčelare, dakle sve što je potrebno da bi lokalni proizvođači iz čitave županije mogli svoje proizvode preraditi u sokove, džemove, pekmeze i jaka alkoholna pića, jer će tu biti i destilerija. Punionica za med važna nam je jer imamo i med medun, koji ima zaštitu izvornosti zemljopisnog podrijetla. Objekt će uskoro zaživjeti. Usto, uredili smo i poseban prostor koji smo nazvali Kašetica, gdje će proizvođači iz Gorskog kotara moći prodavati svoje proizvode; rukotvorine od drveta i Goranskih vunarica, bit će tu meda, likera, a proizvođači sira i suhomesnatih proizvoda bit će pozvani kada se najave veće grupe u Centar za velike zvijeri – kazao nam je Dalibor Šoštarić, ravnatelj Centra za poljoprivredu i ruralni razvoj. Sjedište županijske ustanove koja se brine o razvoju poljoprivrednih proizvođača iz cijele Primorsko-goranske županije, pa ima i projekt koji se također zove Kašetica i putem kojega u Rijeci imaju komisionalnu prodaju domaćih proizvoda iz cijele županije, nalazi se u Ravnoj Gori.
