Tržište stanova nestabilno je i za to su odgovorni političari jer ljudi zbog njih nemaju povjerenja u institucije. Crkvenčeva mjera o porijeklu novca za kupnju stana usporila je prodaju. Slom Riječke banke povećao je cijene, kad se tržište počelo smirivati opet su ga uzburkale svađe u Vladi, a cijene su ionako previsoke - kazao je Nikola Matijević, vlasnik agencije za nekretnine "Ljubek" iz Osijeka, opisujući stanje na slavonskom i uopće hrvatskom tržištu nekretnina.
Politika, dakako, utječe i na tržište nekretnina, no za njegovu živost u posljednjih godinu dana najzaslužniji su povoljniji i dostupniji bankovni krediti. Njima se najviše kupuju manji stanovi. Kupci su uglavnom mlade obitelji bez većeg financijskog zaleđa, a u sveučilišnim gradovima roditelji koji ih kupuju djeci studentima. U Osijeku, procjenjuje N. Matijević, donedavno je na pet gotovinskih plaćanja dolazio jedan kredit, a danas je omjer 1:10 u korist kredita.
Mnoge nekretnine bez vlasničkih papira
Kreditom se češće kupuju stanovi u novogradnjama - rijetko u cijelom iznosu - jer tvrtke lakše prihvaćaju kredite nego vlasnici rabljenih stanova. U Hrvatskoj se, naime, stanovima malo trguje radi zarade, uglavnom se rješavaju osobne stambene potrebe. Mladi kupuju male, pa ih prodaju radi kupnje većeg, a veći se prodaju da bi se kupila dva manja i riješio stambeni problem potomaka. U takvim transakcijama krediti su nepraktični, kao i zbog nesređenih zemljišnih knjiga i vlasničkih dokumenata.
- Više od polovice oglašenih nekretnina nema sve vlasničke papire, pa banke za njih neće dati kredit - kaže Jasminka Biliškov, vlasnica splitske agencije.
Zato je bolje krenulo stanograditeljima jer, kako tvrdi direktor zagrebačkog "Zagrebstana" Grga Jelinić, sve više graditelja sređuje unaprijed papire za zgradu, pa banke pristaju upisati hipoteku na stan koji se kupuje.
Novogradnji je, na žalost, premalo, pa su kupci ipak više okrenuti rabljenim stanovima, a posrednici, osobito u većim gradovima, zamjećuju sve izraženiju podijeljenost tržišta. Siromašniji kupci kupuju manje stanove na slabijim gradskim lokacijama za osobne potrebe, a bogatija klijentela kvalitetne i skupe nekretnine, sve češće radi sigurnog ulaganja novca. Zato se teško prodaju veći stanovi u zgradama iz doba masovne socijalističke gradnje, kakvih je na tržištu najviše. Siromašnima su skupi, a bogatima nezanimljivi, pa u većim gradovima, osobito u Zagrebu, posrednici govore i o stagnaciji prometa.
Živahnije tržište nije utjecalo na cijene
Živahnije tržište nije, međutim, utjecalo na cijene. One su posljednjih godinu-dvije prilično stabilne iako su jedni najavljivali pad, a drugi rast.
- Kretanje cijena teško je predvidjeti jer je naše tržište još nedefinirano i vlasnici nekretnine ne procjenjuju po stvarnoj vrijednosti - kazao je Hrvoje Baotić iz zagrebačke agencije "Kastel". - Logično je, primjerice, da usred Zagreba budu visoke cijene lokala i poslovnih prostora, ali ne i svih stanova jer je kvaliteta stanovanja tu znatno niža nego u nekim drugim gradskim područjima. Često su i nekritični prema svojoj nekretnini, pa ako je na dobroj lokaciji, unatoč tome što je u lošem stanju, traže visoku cijenu. No, i to će se pomalo regulirati.
Živahnije je i na tržištu stanova u priobalnim gradovima, a u turističkim mjestima najtraženiji su apartmani, vikendice i manje kuće kojima cijena raste prema blizini mora. Kupci su uglavnom iz unutrašnjosti, najčešće povratnici s rada u inozemstvu. Ima i stranaca - najviše Nijemaca, Mađara, Austrijanaca i Britanaca - koji žele manje, autentične kuće u starim urbanim jezgrama. No, promet njima nije velik jer kupnju mora odobriti Ministarstvo vanjskih poslova, a na to se, tvrde posrednici, čeka i do godinu dana.
Branka Crnčević
