U Kliniku za dječje bolesti u Klaićevoj u Zagrebu samo je prošle godine na liječenje primljeno 301 dijete s ozljedama mozga koje su se dogodile kao posljedica traume u prometu, u igri, u školi. Najviše je djece s potresom mozga. Iako u najvećem broju slučajeva sve dobro prolazi, oko pet posto djece koja su doživjela potres mozga morat će se suočiti s posljedicama koje će utjecati na kvalitetu njihova života. To su glavobolje, problemi u koncentraciji, u učenju, umor, bolovi u vratu. Među malim pacijentima mnogo je i onih koji u bolnicu dolaze s natučenim mozgom, ozljedom koja je često udružena i s prijelomom lubanje. Uz promatranje, ta djeca, ako je kost lubanje ušla u mozak ili ako se pomakla dublje od svog normalnog položaja, moraju i na neurokiruršku operaciju. Na žalost, neka djeca zadobiju iznimno teške ozljede mozga, kada se zbog snažnog udarca u glavu može nakupljati krv između kosti lubanje i tvrde moždane ovojnice, između tvrde moždane ovojnice i mozga ili pak unutar mozga. Teške ozljede mozga mogu izazvati slabost jedne strane tijela, poremećaj u hodanju, čak i poremećaje svijesti.
Padovi s bicikla, balkona...
U povodu Međunarodnog tjedna mozga od 11. do 17. ožujka, koji je u Hrvatskoj obilježen nizom predavanja u organizaciji Društva za neuroznanost i Instituta za mozak, na te podatke upozorava dr. Miroslav Gjurašin, neurokirurg iz Dječje bolnice.
- Najviše djece strada u dobi do četrnaest godina. Podjednako se događa potres mozga, a ozljede s prijelomima lubanje češće su u prvih pet godina života - kaže dr. Gjurašin.
Jasno je, naravno, da je sve ozljede nemoguće spriječiti, ali, navodi, velik broj ozljeda glave u djece dogodi se zbog nedovoljne pozornosti odraslih.
Primjerice, navodi naš sugovornik, djeca padaju s neograđenih balkona s posljedicama velikih i teških fraktura. Mnoga djece stradaju u prometu jer u automobilu nisu bila vezana ili zato što se ne koriste sjedalice, pa kod sudara udare glavom unutar automobila ili izlete kroz staklo. Imali smo, kaže dr. Gjurašin, i jedno dijete koje je stradalo vozeći bicikl kada je na njega naletio kamion. To i ne bi bilo toliko neobično da se nesreća nije dogodila u pola devet navečer na otvorenoj cesti između Zagreba i jednoga drugoga većega grada, a djetetu su bile samo tri i pol godine. Nedavno smo imali i malog pacijenta koji je u školi pao preko ograde s galerije, zatim učenika koji je pao s trećega kata kroz školski prozor. Bizaran je slučaj djeteta iz Zagorja koje se igralo ležeći na bačvi. Bačva se u jednom trenutku zakoturala, dijete je palo, a bačva je udarila u njegovu glavu. Posljedica - fraktura lubanje.
U iznimno rijetkim slučajevima nakon, primjerice, pada na glavu s bicikla, u prvi se mah izvana ne vidi ništa, ali se kasnije pojavljaju poremećaji koji upozoravaju na krvarenje u mozgu.
I trajne posljedice za zdravlje i razvoj
U razgovoru s roditeljima vidi se koliko su vrlo često banalni uzroci zbog kojih dijete strada. Usudio bih se reći da je čak i polovica teških ozljeda glave u djece, koje mogu ostaviti i trajne posljedice na njihov razvoj i zdravlje, posljedica propusta i nedovoljne pažnje starijih - kaže dr. Gjurašin te dodaje da djeca najviše stradaju u srpnju, a još više u kolovozu.
- Zbog svega je vrlo važno da Dječja bolnica ima iznimne stručnjake koji rješavaju cjelokupnu dječju patologiju, a liječenje ozljeda glave timski je rad neurokirurga, oftalmologa i otorinolaringologa na Odjelu glave i vrata, koji po potrebi surađuju s neurukirurgijama u Vinogradskoj bolnici na Rebru - kaže ravnatelj bolnice prim. dr. Ivan Fattorini. Napominje da će se neurotrauma dodatno pojačati novim dijagnostičkim aparatom, EEG-om s evociranim potencijalima. A za integralnu zdravstvenu zaštitu djeteta s ozljedama i bolestima mozga vrlo je važan bolnički odjel psihotraume. Klinika za dječje bolesti Referentni je centar Ministarstva zdravstva za dječju traumatologiju, čiji je dio i neurotrauma.
Diana Glavina
