U vrijeme kad im kao Damoklov mač nad glavom stoji 6 posto povišice plaća za javni sektor, Vlada je nepripremljena ušla u konflikt sa sindikatima zbog dodataka na plaću za starije radnike. Kod pripreme prve zakonske verzije, koja je ipak vraćena na doradu, Vlada nije uzela u obzir da pravo na 4, 6 i 10% povišice po osnovi radnog staža ima najviše 15 tisuća od približno 63 tisuće zaposlenih u državnim službama. Financijska obveza države po toj osnovi nije veća od 50-ak milijuna kuna pa nije bilo razloga da se otvara fronta sa sindikatima, od kojih tek treba stići pristanak na odgodu povišice od 6%, za početak teške 1,8 milijardi kuna!
Male mirovine
Trend starenja stanovništva prenio se i na radna mjesta, što otvara i bitno drugačiji odnos prema zaposlenima. Hrvatska je 2003. imala samo 16% zaposlenih radnika starijih od 50 godina jer su tada, pod različitim uvjetima i izlikama, ljudi masovno išli u mirovinu. Danas se radi dulje, prema podacima HZMO-a iz rujna 2015., oko 390.000 zaposlenih (26% ukupnog broja zaposlenih) starije je od 50 godina. U državnoj upravi, koja zapošljava oko 63.000 zaposlenih, starijih od 50 godine je oko 20.000, no Siniša Kuhar iz službeničkog sindikata kaže da nemaju svi pravo na dodatak jer je on vezan uz staž u toj službi.
– Dodaci na staž povezani su s ukupnom socijalnom situacijom jer su sindikati inzistirali na dizanju plaće potkraj radnog staža kako bi povećali osnovicu za mirovinu – komentira sociolog Dragan Bagić. Institut za javne financije izračunao je da netko tko cijeli radni vijek radi kao nastavnik u školi ili referent s višom spremom u državnoj službi na kraju dobiva samo 70 kuna veću mirovinu od radnika koji je cijeli radni vijek prijavljen na minimalac te je poslodavac za njega uplaćivao minimalne doprinose! Sociolog Bagić proučava procese kolektivnog pregovaranja te je mišljenja da bi sindikati trebali pristati na raspravu o dodacima kao dijelu cjelovitog rješenja. Već 15 godina priča se o novom sustavu nagrađivanja u javnom sektoru, no nijedna vlada nije zagrebla u tu reformu.
Tri kriterija
– Lojalnost službi u javnom se sektoru nagrađuje na temelju tri kriterija, ali ne postoji nijedan kriterij za učinkovitost i kvalitetu rada. Postoji 0,5% dodatka po godini staža, zatim dodatne naknade za više od 20 godina staža te treći dodatak za napredovanje, ali ne postoji nagrada za motivaciju i kvalitetan rad. Vi ne možete dodatno platiti učitelja ili liječnika koji se ističe svojim radom jer to sustav ne dopušta – ističe Bagić.
Istraživanje Maje Vehovec s Ekonomskog instituta pokazuje da poslodavci imaju pozitivan stav o starijim radnicima, no ipak ih nerado zapošljavaju kad uzimaju nove radnika, a čim navrše 55 godina, već ih “guraju” prema van, bilo stimulativnim otpremninama ili klasičnim otkazima.
– Pokazalo se da ne postoji razlikovanje između zaposlenosti mladih i starijih. Tamo gdje je visoka nezaposlenost mladih visoka je i nezaposlenost starijih i obrnuto – komentira analitičarka Iva Tomić. U privatnom je sektoru 0,5% dodatka na staž sačuvano u starijim sustavima koji imaju jake sindikate i praksu kolektivnog pregovaranja. Dragan Bagić ističe da je pokrivenost kolektivnim ugovorima visoka, oko 55%, no on je uglavnom posljedica proširene primjene granskih ugovora, primjerice na sve zaposlene u građevini ili ugostiteljstvu, za koje nije siguran da svi doista poštuju ugovoreno.
>> Vlada na prvoj sjednici usvojila “ustavno neprihvatljiv” zakon
>> HURS se ne miri s Vladinim oglušivanjem na zahtjev za isplatu minimalca
Hm, moram ovdje reči. Zapošljavanje po babu i po stričevima a progon starijih i iskusnijih u prijevremene mirovine, devastirao je državnu službu do bola. Zaposleni mladi doktori i pitaj boga kakvi znanstveni stupnjevi rade poslove stručnih referenata i poslove koje mogu obavljati priučene kuharice i daktilografkinje. Kad nakon par godina službe, doktor traži ideje od stručnog referenta, onda je to užas. A na papiru sve štima. Prosjeci, obrazovanje, ideje, projekti. Jedino je realizacija u podrumu i po njoj nitko ne čeprka.