Uz hotele i golf klubove, američki predsjednik Donald Trump na granici Srbije i Kosova uskoro bi mogao imati i jezero nazvano po njemu. Radi se o 24 kilometara dugom i vrlo uskom jezeru koje se proteže kroz Srbiju i Kosovo, države koje ga svojataju i nazivaju različitim imenima.
U četvrtak se na kosovskoj strani pojavio velik natpis na engleskom jeziku na kojem piše "Lake Trump" (Trumpovo jezero), a na srpskoj je, pak, izvješena zahvala republikanskom predsjedniku na nedavnom posredovanju u razgovorima Kosova i Srbije.
"Predsjedniče Trump, kosovski Srbi su vam zahvalni što ste donijeli mir", piše na transparentu na mostu preko jezera, također na engleskom jeziku.
Jezero se na Kosovu naziva Ujman, a u Srbiji Gazivode, te je samo jedno od mnogih prijepora između dviju država 20 godina od njihovog ratnog sukoba. Nakon što su se natpisi pojavili, kosovski premijer Avdullah Hoti na svom je Twitter profilu napisao da "pozdravlja" prijedlog novog imena u čast "povijesnog dogovora o gospodarskoj normalizaciji" Kosova i Srbije koji je početkom rujna potpisan u Bijeloj kući.
I welcomed Amb Grenell's proposal that Lake Ujman be renamed Trump Lake, in honor of @realDonaldTrump role in reaching a historic #economicnormalization agreement between Rep. of #Kosovo and Serbia, as a major step towards a final pol. agreement, resulting in mutual recognition. https://t.co/OK8vZswE6k
— Avdullah Hoti (@Avdullah) September 24, 2020
Taj sporazum uključuje i suglasnost u provedbi studije izvedivosti zajedničkog upravljanja jezerom. Trumpov savjetnik Richard Grenell, koji je vodio pregovore, rekao je da je ideja da se jezero nazove po Trumpu izvorno bila šala.
"Trajala je nevjerojatna svađa oko imena, pa sam ja u šali rekao da ću ga odsad zvati Trumpovim jezerom", kazao je za jednu američku televizijsku emisiju, dodavši da su obojica čelnika to prihvatila za potrebe razgovora.
Srbijanska vlada još nije komentirala pitanje naziva. Tri četvrtine tog jezera na kosovskoj je strani, a četvrtina u Srbiji.
No spor između dviju strana ne vodi se samo oko naziva. Jezero je ključan izvor pitke vode za više od trećine od 1,8 milijuna kosovskih stanovnika, te izvor hlađenja za termoelektrane koje proizvode gotovo svu struju u toj državi. Srbija i dalje ne priznaje neovisnost svoje bivše autonomne pokrajine, pa jezero smatra svojim posjedom. Mještani sjevernog Kosova u kojem većinom žive etnički Srbi ne znaju tko stoji iza inicijative za preimenovanjem.
"Ne znam tko je postavio natpise ", rekao je Srđan Vulović, gradonačelnik Zubinog Potoka.
"Mogu staviti natpis na zgradu na kojem piše 'Dragičina zgrada', no to je neće učiniti mojom ili promijeniti njezino ime. Postoje procedure kojim se mijenjaju nazivi jezera", kazala je lokalna umirovljenica Dragica Jeftić.
Suprotno misli student Bojan Savić. "To nije loša ideja. Imalo bi to odjeka u svijetu", kaže.
