ZAGREB – Iako je sutkinja Sanda Bramberger Ostojić oslobađajuću presudu Asimu Kurjaku i ostalima branila i činjenicom da ni tužiteljstvo od početka procesa nije imalo nedvojbene dokaze, nego indicije da su nedopušteno presađivali jajne stanice na pet pacijentica, činjenica je da su proces Kurjaku obilježile kontroverze – proturječni iskazi liječnika, promjene iskaza Kurjakovih pacijentica, nepotpuna, prema tužiteljstvu uništena medicinska dokumentacija, manjkavost zakona koji zabranjuje da se DNK analizom djeteta, koje je rodila Kurjakova 52-godišnja pacijentica, otkloni i najmanja sumnja u krađu jajnih stanica.
Teorijski mogla začeti u menopauzi u 52. godini
Čim tužiteljstvo dobije pismeni otpravak presude, uslijedit će žalba,
no ako bi žalbom tužiteljstvo uspjelo “srušiti” nepravomoćnu presudu,
pitanje je bi li se na ponovljenom suđenju stigle opet preispitati
činjenice jer zastara za sedam točaka optužnog akta nastupa od 2010. do
2012.!
Promjena iskaza
Dok je sutkinji najveći razlog za oslobađajuću presudu dalo
vještačenje stručnjaka s Medicinskog fakulteta u Ljubljani,
tužiteljstvo nije uspjelo na temelju iskaza iz istrage hrvatskih
liječnika, ali i tadašnjih članova stručnog povjerenstva Ministarstva
zdravstva, a koji su išli u prilog optužbi, dokazati zatvoreni krug
indicija.
Promjenu iskaza pacijentica M. P., B. K., G. B., koje su u istrazi
navele da su znale da su oplođene tuđom jajnom stanicom, a na sudu su
rekle da su to same zaključile jer su čitale u tisku kako se to kod
Kurjaka radi, sutkinja, poznata po konciznim i dobrim obrazloženjima,
nespretno je obrazložila – da je riječ o ženama prosječnog obrazovanja
i upućenosti, koje su se teško nosile s činjenicom da ne mogu
zatrudnjeti, pa su bile pod utjecajem medija!
Ako su za njihove iskaze iz istrage krivi mediji, u najmanju je ruku
sporno da im liječnici nisu objasnili proces oplodnje njihovom jajnom
stanicom jer bi žene prosječnog obrazovanja to mogle shvatiti.
Sutkinja ističe “da je proces Kurjaku utjecao na građane i izazvao
zastoj u korištenju dostignuća humane reprodukcije, pa se nada da će
njezina presuda utjecati na to da se sve opet pokrene”, odnosno da se
već jednom za dobrobit sviju zakonski regulira doniranje jajnih
stanica, kao i u većini zemalja.
Zakonska rupa
Oslobađajuću presudu donijela je na temelju nalaza vještaka da
mogućnost spontanog začeća, iako je bila mala, ne može biti i
isključena. Tako je mogućnost spontanog začeća išla u prilog optuženima
i u slučaju i 52-godišnje žene koja je rodila dijete, a sud tu
mogućnost nije mogao, zbog manjkavosti zakona, provjeriti nedvojbenom
DNK analizom djeteta, pa tako nećemo ni doznati što ako ipak nije bilo
moguće da postane biološkom majkom.
