Točno polovinom godine, prođe li sve kako je predviđeno, građani Hrvatske leći će na počinak na zapadnom Balkanu i ujutro se probuditi u Europskoj uniji. Prvog srpnja Hrvatska će, prema svim očekivanjima, postati punopravna članica EU. Što će se promijeniti? U manje vjerojatnom razvoju događaja, 1. srpnja Hrvatska će se probuditi sa spoznajom da je Slovenija zaista ostvarila najavu svojih političara i blokirala ulazak Hrvatske u EU na dan zapisan u pristupnom ugovoru. Što će se u tom slučaju promijeniti?
U tom drugom, manje vjerojatnom slučaju, činjenica da Hrvatska nije ušla u EU u planiranom roku mogla bi izazvati niz potresa i u EU i u Hrvatskoj. U EU bi se time stvorili institucionalni problemi jer se sve priprema za planirani ulazak Hrvatske 1. srpnja, a u Hrvatskoj bi se stvorila politička kriza. Propuštanje predviđenog roka za ulazak u EU oslabilo bi i hrvatsku vladu. No, zasad nitko ozbiljan u EU ne vjeruje u takav razvoj događaja i svi su uvjereni da će Hrvatska zaista 1. srpnja ući u EU. Prije toga, u svibnju, Hrvatska će provesti i svoje prve izbore za Europski parlament.
Tvrđa granica
Danom ulaska u EU Hrvatima se životi neće promijeniti toliko dramatično kao Česima, Poljacima i drugim istočnoeuropskim narodima 1. svibnja 2004. godine. Hrvatska je mnogo pripremljenija za članstvo nego što su to bile zemlje prijašnjih proširenja. Primjerice, i prije ulaska u EU dozvolila je strancima kupnju nekretnina, pa će izostati i taj “šok”.
Ali dio građana Hrvatske doživjet će “šok” u svakodnevnim životima kakav nisu doživjeli građani drugih članica EU. Dubrovnik i okolica postat će “otok”. Komunikacija krajnjeg juga s ostatkom Hrvatske ići će ili trajektom ili preko granice koja postaje tvrđa nego dosad. Osjećaj odijeljenosti, fizičke i psihičke, sigurno će postojati južno od Neuma sve dok ne bude isplanirano i izgrađeno neko drugo, dugoročno rješenje poput pelješkog mosta. Bez obzira na to koliko prelazak granice s BiH bio spor ili brz, život u Dubrovniku bit će kompliciraniji.
Tu promjenu neće osjetiti samo Dubrovčani, nego i svaki putnik čiji zrakoplov, primjerice, zbog bure ne bude mogao sletjeti u Čilipe. Rezervni plan slijetanja u Split i prebacivanja kopnom do Dubrovnika odjednom će postati neizvediv za one koji nisu ponijeli putovnicu.
Milijarda eura godišnje
Ulazak Hrvatske u EU donosi i promjene u hrvatskoj brodogradnji. Još se ne zna točno kakve, ali jedine su dvije mogućnosti da Brodosplit, 3. Maj i Brodotrogir osvanu 1. srpnja s novim vlasnicima ili da osvanu u stečaju. Prva opcija donosi gubitak posla za dio radnika, ali i zdravu šansu za drugi dio radnika da nastavi raditi stvarajući dobit a ne gubitke. Druga opcija donosi gubitak posla za sve radnike. Vlada još uvijek pokušava izbjeći stečaj, ali vremena je sve manje i nije sigurno da će to uspjeti u sva tri brodogradilišta.
Ulazak u EU 1. srpnja znači i to da prvi put jedan Hrvat dolazi na mjesto europskog povjerenika. Velika je vjerojatnost da će to biti Neven Mimica. Ulazak u EU znači i nadgledanje hrvatskog proračuna u Bruxellesu. U ekonomskom monitoringu, koji vrijedi za sve članice, a poznatiji je pod nazivom Europski semestar, Bruxelles nadzire i daje preporuke kako treba izgledati državni proračun.
Ulazak u EU donosi i ekonomski razvoj kroz fondove EU, ali za povlačenje novca treba imati dobre projekte. Prije stupanja u članstvo Hrvatska je u fondovima EU imala na raspolaganju oko 150 milijuna eura godišnje, a kao članica imat će više od milijardu eura godišnje. Postoje još mnoge stvari koje donosi ulazak u EU, ali važno je znati i ono što ne donosi. Ne donosi ukidanje granica prema Sloveniji i Mađarskoj. Prije nego što se ukinu granični prijelazi, Hrvatska će morati ispuniti stroge uvjete za ulazak u schengensku zonu.
>> EU nije zadovoljan: Vrijeme vam je isteklo, počnite napokon raditi!
da uđemo normalno u eu trebalo bi iz riječnika izbaciti riječi poput lopov ,idiot, lud, manijak i odma nam bu automatski bolje jer bumo imali manje riječi , manje bumo pričali a možda više delali, to bu super